Srbija ukida embargo na izvoz brašna
Iz Žitounije pozdravljaju potez srpske vlade, ali upozoravaju da je u nepuna dva mjeseca zabrane izgubljeno 17 milijuna eura, koliko bi Srbija dobila da je izvezeno 40.000 tona brašna
Procjenjuje se da će ovogodišnji urod pšenice u Srbiji biti oko 2,7 do 2,8 milijuna tona
Vlada Srbije usvojila je jučer izmijenjenu Odluku o privremenom ograničenju izvoza osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bitnih za stanovništvo, kojom je predložen slobodan izvoz brašna. Domaće je tržište dobro opskrbljeno brašnom i pšenicom i ne može ga ugroziti slobodan izvoz brašna, a omogućava da se pred žetvu rasterete silosi za prijem novog roda, kao i da se sačuvaju tradicionalna tržišta, s obzirom na to da je Srbija tradicionalni izvoznik brašna na tržišta zemalja iz regije, priopćeno je iz srpske vlade.
Otkup novog uroda
Imajući u vidu dovoljne raspoložive količine brašna i pšenice, slobodan izvoz brašna koji je predložen ovom odlukom, imat će, kako je istaknuto, višestruki pozitivan ekonomski utjecaj na domaće tržište, potaknut će veće upošljavanja domaćih prerađivačkih kapaciteta i mlinovima omogućiti akumulaciju financijskih sredstava neophodnih za otkup novog roda u žetvi.
Odlukom o privremenom ograničenju izvoza osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bitnih za stanovništvo uvedena su kvantitativna ograničenja izvoza na mjesečnom nivou za određene poljoprivredno-prehrambene proizvode. Predsjednik poslovnog udruženja mlinara i proizvođača tjestenina Žitounija Zdravko Šajatović ocijenio je kao dobru vijest odluku Vlade Srbije o slobodnom izvozu brašna. Kaže da je udruženje to tražilo od ožujka, te da je odluka dobra, ali da se gubitak koji je nastao u međuvremenu ne može nadoknaditi.
Šajatović procjenjuje da je za nepuna dva mjeseca zabrane izgubljeno oko 17 milijuna eura, koliko bi Srbija dobila da je izvezeno 40.000 tona brašna. ”Ne zavisi otkup novog roda samo od tih para, mada bi one dobrodošle, jer pitanje je koliko ćemo imati para. Koliko imamo - imamo, ono što ne budemo imali pokrit ćemo kreditima”, rekao je Šajatović.
Dodao je da se očekuje da će se vlasnici nove pšenice malo uzdržati od prodaje, poučeni iskustvom da poslije žetve raste cijena pšenice.
Podsjeća da je pšenica svjetski burzovni proizvod i da je situacija ozbiljna zbog manje ponude Rusije i naročito Ukrajine, te napominje da će zbog smanjene upotrebe mineralnih gnojiva možda i urod biti manji. Šajatović kaže da će srpski mlinovi spremiti skladišta i primiti sve što im se ponudi, da će se otopljivati koliko bude moguće i da će otkup trajati cijele godine. Podsjeća da je izvezeno oko 830.000 tona pšenice što je, smatra, malo i dodaje da nekoliko stotina hiljada tona ostaje za prelazne zalihe.
Neće zalihe propasti
“To je više nego što je objektivno trebalo i ostaje baš zbog toga što je bio zabranjen izvoz. Što je tu, neće zalihe propasti”, kaže Šajatović. Procjenjuje da će novi rod pšenice biti oko 2,7 do 2,8 milijuna tona, kaže da je dosta zasijano, te da se može očekivati prosječan rod na nivou iz posljednjih godina. Podsjeća, međutim, da bi slabija upotreba umjetnog gnojiva mogla značajno utjecati na prinose do čak 60 posto, ali dodaje da je tako i u drugim zemljama.
Šajatović očekuje da će zbog svjetskih prilika potražnja za pšenicom i brašnom biti sve veća, te napominje da je od 2020. svjetska potražnja za pšenicom veća od proizvodnje.
“To je utjecalo da su cijene rasle. Mislimo da će se to nastaviti”, kaže Šajatović. Naglašava kako su prognoze da se u Ukrajini od 6,5 milijuna zasijanih hektara barem s dva milijuna hektara zbog rata pšenica neće požnjeti.
Manje gnojiva, slabiji prinosi
Iz Žitounije podsjećaju da bi manja uporaba (preskupog) umjetnog gnojiva mogla značajno utjecati na prinose i to do čak 60 posto