Inženjera na kapaljku, radi se na 10-15% kapaciteta. Spasa nema bez novih poslova
Čak 80% prihoda dolazilo od najma nekretnina, od 40 zaposlenih 18 radilo u ‘proizvodnji’
Snovopridošlim timom HBJ već je uputio ponude za nove projekte i pokušava doći do poslova. ”U ovom trenutku glavni su partneri talijanske projektantske kuće, Jadroplov, te Fakultet strojarstva i brodogradnje i Hrvatski registar brodova, a u budućnosti se očekuje nastavak suradnje sa sadašnjim partnerima uz proširenje na talijanski registar brodova, hrvatske projektante, akademsku zajednicu, MORH, brodovlasnike...”, istaknuo je Friganović, dometnuvši kako su “izgledna poslovna strateška partnerstva s nekom od većih projektantskih kuća”, no u detalje nije želio ulaziti.
Velik je izazov pred onime što je ostalo od Brodarskog instituta, jer tek je gašenje ogolilo istinu - 80 posto prihoda na kojima je vegetirao dolazilo je od najma nekretnina, od 40 zaposlenih 18 radilo u “proizvodnji”, a od toga su tek mali broj bili inženjeri, pa se po potrebi angažiralo vanjske stručnjake.Blokade računa onemogućile su i korištenje europskih fondova za projekte, no ulaskom u HBJ ta prepreka konačno je otklonjena.
Tračak nade
Cilj koji bi u prvoj fazi omogućio opstanak unutar HBJ jest iz ugovorenih poslova uprihoditi oko dva milijuna kuna, što bi bilo dovoljno za pokrivanje plaća 13 zaposlenika i dio troškova rada, a povećanjem za 75 do 100 posto, ističe Friganović, pokrili bi se ukupni troškovi i otvorio prostor za dodatno zapošljavanje VSS radnika, kojih sad nedostaje. Upravo činjenicu da im stabilnost koju pruža djelovanje unutar HBJ-a Friganović vidi realnom osnovom za ostvarenje tog cilja. Na upit kolika je trenutna zaposlenost, kaže kako rade s 10 do 15% kapaciteta, te itekako ima prostora i energije za nove poslove. U svakom slučaju, orijentacija je na core business, hidrodinamička ispitivanja u čemu je Brodarski bio uspješan i prepoznat, a u čemu prednjači i opremom koju je danas teško sagraditi.
Bazeni kakve ima Brodarski institut rijetkost su u Europi i predstavljaju veliku vrijednost na kojoj je moguće graditi novi početak, kaže Friganović koji perspektivu vidi i u području energetske učinkovitosti u pomorskom prijevozu, koje je poglavlje koje se tek otvara. HBJ od svojih baznih aktivnosti praćenja velike brodogradnje, koja i sama prolazi teške dane, godišnje uprihodi oko 4 milijuna kuna i posluje pozitivno, no novi teret poslova i zaposlenika u startu im je ipak olakšao nositi Brodarski institut u likvidaciji, ugovorom o poslovno-tehnološkoj suradnji kojim on preuzima dio troškova dok je projekt negativan. Ali, taj tretman traje do završetka likvidacije.
’Pod tepih’model
Kroz likvidaciju rješava se problem isplate vjerovnika i uklanjanja hipoteke s nekretnina, koja je bila sporna i otvarala mogućnost da slovačka tvrtka SE Constructions preuzme vrijednu imovinu i to zbog nebrige države za Brodarski, koji je godinama kopnio, a sva nadležna ministarstva odmicala su se od preuzimanja odgovornosti i traženja rješenja. Iz znanstvenih redova dolazili su apeli da se Brodarski institut očuva transformiranjem u Tehnički institut, čak se kao solucija predlagalo i pretvaranje u institut NATO-a, s obzirom na iskustva koja ima u istraživanjima na području vojne tehnologije. Zasad, međutim, ekipa ostaje igrati na tržištu i pod HBJ-om mora dokazati da mogu preživjeti. ❖
Ruđer Friganović:
U budućnosti se očekuje nastavak suradnje sa sadašnjim partnerima uz proširenje na talijanski registar brodova, hrvatske projektante, MORH, brodovlasnike...