Gospodarske koristi uz bok društvenima
Pelješki most najveći je hrvatski infrastrukturni projekt financiran iz EU-ovih fondova, a na njemu je gotovo dva desetljeća radilo nekoliko vlada. Most je dio projekta “cestovna povezanost s južnom Dalmacijom” te se očekuje da će njegove gospodarske koristi biti u najmanju ruku uz bok političkim i općedruštvenim. Iako je rasprava o nužnosti povezivanja Dubrovačkog primorja s ostatkom zemlje kopnenim putem bilo i prije, prve “radove” na tom projektu otvorio je 2005. tadašnji premijer Ivo Sanader, da bi u predizborne svrhe to ponovio i 2007.
Oživio u godinu dana
Osim prigodnog fotografiranja početka radova, nije učinjeno ništa. Premijerka Jadranka Kosor je 2011. ponovno aktualizirala taj projekt, ali je njezin nasljednik Zoran Milanović 2012. razvrgnuo sve postojeće ugovore s konzorcijem koji je, kako je tada objavljeno, u četiri godine obavio samo tri posto posla te je Pelješki most toga trenutka stavljen ad acta. No, ulazak Hrvatske u EU te perspektiva europskih fondova samo godinu kasnije ponovno su oživjeli taj projekt. U svibnju 2013. Europska je komisija naručila predstudiju izvodljivosti koja je dvije godine kasnije pokazala kako je Pelješki most najbolje rješenje za povezivanje juga Hrvatske s ostatkom države. Upravo je 2015. krenuo projekt koji je danas dovršen. Godine 2017., u mandatu i aktualnog premijera Andreja Plenkovića, EU donosi i konačnu odluku da će financirati Pelješki most u gabaritima koji vrijede i danas. Hrvatske ceste još su 2016. objavile dokument po kojemu su do 2022. godine predviđene četiri faze projekta koje uključuju izgradnju pristupnih cesta mostu, izgradnju samog mosta, zatim dionice ceste na Pelješcu te Stonske obilaznice. Most je integralne hibridne konstrukcije sa 13 raspona, od kojih je pet glavnih raspona duljine 285 metara, šest središnje postavljenih armiranobetonskih pilona visine 33 metra, te dvije trake zajedno sa zaustavnom trakom koja će služiti za održavanja mosta. Most je dug 2400 metara, a plovidbeni profil ispod njega je 200 puta 55 metara.
Kineze ništa nije spriječilo
Na natječaju za gradnju mosta pristigle su tri ponude, a odabrana je Zajednice kineskih ponuditelja ma čelu s China Road and Bridge Corporation s cijenom u iznosu od 2,081 milijarde kuna bez PDV-a, te rokom dovršetka radova od 36 mjeseci. Kinezi su posao dobili ispred austrijskog Strabaga i zajednice ponuđača koju su činile jedna talijanska i turska tvrtka. Posao oko mosta su zaokružili Kinezi, koje niti korona kriza nije spriječila da most završe i prije roka, ali pristupne ceste i obilaznice izazvale su mnogo prijepora i žalbi te poništenih natječaja, a što je čitavi projekt puštanja u promet odužilo za barem pola godine.
Direktor Strabaga Hrvatska Veljko Nižetić istaknuo je ovih dana da će Strabag sve radove na pristupnim cestama završiti na vrijeme i u skladu s ugovorom. Ugovorena vrijednost tih radova je 478,3 milijuna kuna bez PDV-a, a rok za dovršenje 13. kolovoza. Ostaje još osam kilometara obilaznice Stona i spoja na državnu cestu D8 koji bi trebao biti gotov do kraja ove godine.