Država spremna prodati udjele u Agroduhanu za 20 milijuna kuna
Drugi pokušaj CERP raspisao novi natječaj za privatizaciju slatinske firme
Turski SAI najavio je ne samo modernizaciju, već i preseljenje poslovanja iz Belgije u Agroduhan, ali najave dosad nisu realizirali
Već drugi put u ovoj godini država će pokušati privatizirati Agroduhan. Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) na čelu s ministrom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivanom Paladinom, donijelo je odluku da se ide u raspisivanje novog natječaja na kojemu će se ponuditi pet udjela koje država ima u tom slatinskom poduzeću, koji čine gotovo 90% temeljnog kapitala, ali ovaj put uz 20% nižu početnu cijenu. U prošlom pokušaju, pokrenutom u travnju, minimalna vrijednost za koju bi prepustila Agroduhan bila je 25 milijuna kuna, dok će se u novom pokušaju tražiti 20 milijuna kuna.
PPD se povukao
Takav diskont predviđen je zakonskom regulativom o prodaji udjela u poduzećima iz državnog portfelja, nakon što na provedenom natječaju ne pristignu valjane ponude. U slučaju Agroduhana, iako se očekivalo ponude, tim više jer je jedan od potencijalnih kandidata otkupio ponudbenu dokumentaciju i obavio dubinsko snimanje, natječaj ipak nije rezultirao ponudom. Riječ je o Star Agritech International (STI) iz Turske, tvrtki iz branše koja već dugo “snima” Agroduhan i mogućnost njegovog preuzimanja. No, premda se iz krugova slatinske tvrtke i državnih institucija moglo čuti da interes dolazi i iz drugih tvrtki, pa se primjerice u tom kontekstu spominjalo i tvrtku Papuk iz Našica, a u nekoj ranijoj fazi i grupaciju PPD, koja se brzo povukla iz eventualnih kombinacija, činjenica da su zapravo jedini ozbiljan kandidat, Turcima očito ostavlja dovoljno vremena da čekaju i dodatno spuste cijenu za kupnju Agroduhana. Nominalna vrijednost udjela koje drži CERP je 19,7 milijuna kuna.
Otvoren interes SEI-a za Agroduhan traje više od dvije godine, a u pismu koje su slali državnim institucijama dali su jasno do znanja da ih ne zanima samo ulaganje u modernizaciju i jačanje duhanske industrije u Slatini, nego i premještanje poslovanja iz Belgije u Agroduhan. Riječ je, inače, o tvrtki koju je osnovala obitelj Lambat, specijalizirana je za opskrbu sirovinom proizvođača cigareta, a posluje u više od 40 zemalja diljem svijeta. SAI je uvjeravao da je sklon preuzeti i sva opterećenja koja ima Agroduhan, no u postupcima u kojima su imali priliku vlasnički preuzeti slatinsku tvrtku nisu i realizirali najave.
Sam ulazak privatnog vlasnika slatinska tvrtka dočekuje s najboljim godišnjim rezultatima, ukupnim prihodom od 59 milijuna kuna, te ostvarenih 3,6 milijuna kuna dobiti u 2021. Dominantno je ovaj duhanac izvozno orijentirana kompanija, s 80-ak zaposlenika, a u prošloj godini uspio je smanjiti svoje obveze dobavljačima, no ostali su nezatvoreni dugovi prema CERP-u, čije je rješavanje odgađano i prema posljednjim odlukama ostavljen je rok za podmirenje do kraja 2022. Riječ je o 12 milijuna kuna uvećano za zatezne kamate, a taj iznos, prema navodima iz Agroduhana, tvrtka nije u mogućnosti podmiriti iz tekućeg poslovanja. Kreditne obveze nakon što su reprogramirane uredno se otplaćuje, no kao i ostali gospodarstvenici, i Agroduhan prolazi razdoblje neizvjesnosti osiguranja energenata i povišenih ulaznih troškova.
Najveća privatizacija u 2022.?
Odluka o novom krugu privatizacije Agroduhana donesena je uoči godišnjih odmora, ali će se, doznaje se iz CERP-a, natječaj oglasiti i službeno otvoriti polovicom kolovoza, kako bi se potencijalnim ulagačima omogućilo da se posvete proučavanju poslovanja Agroduhana i razmatranju njegovog preuzimanja u vrijeme punih poslovnih aktivnosti. Usto, za samo dubinsko snimanje kandidatima će se ostaviti i više vremena (60 dana), pa je rok za predaju ponuda polovicom listopada. Bude li ih, Agroduhan bi mogao biti i najveća privatizacija u 2022.
U odnosu na prošli krug privatizacije u Agroduhanu je došlo je i do promjena u menadžmentu - dugogodišnji predsjednik Uprave Tomislav Tomić prošli mjesec napustio je tvrtku i otišao u mirovinu, a člana uprave Krešimira Hrgovića NO je imenovao za direktora. ❖