HRVATSKA PRATI TRENDOVE, zaostaje samo u videooglašavanju
DOMAĆE TRŽIŠTE DIGITALNOG MARKETINGA UZ BOK JE MNOGOLJUDNIJIM ZEMLJAMA U REGIJI
ržište online oglašavanja u Hrvatskoj premašilo je lani pola milijarde kuna, dok bi u 2022. moglo porasti dodatnih 8%, procjena je vodeće europske organizacije za digitalni marketing IAB Europe. Na svih 28 europskih tržišta bilježi se dvoznamenksti rast, prosječno 30,5%, najviše od 2008. Ukupna vrijednost dosegnula je 92 milijarde eura, a samo lani se na tržište digitalnog oglašavanja slilo dodatnih 21,5 milijardi eura, stoji u 2021 Advertising Expenditure (AdEx) Benchmark Report IAB-a Europe.
TNADMAŠENE PROGNOZE
Domaće tržište digitalnog marketinga uz bok je daleko mnogoljudnijim susjednim zemljama poput Rumunjske koja ima pet puta više stanovnika ili nešto manje napučene Bugarske s gotovo 7 milijuna stanovnika, što ukazuje na razvijenost tržišta. Rast digitalnog oglašavanja lani je, u odnosu na 2019., bio na razini europskog prosjeka. No, sve ovisi s kojim se tržištima domaće uspoređuje.
“Dok je potrošnja na digitalno oglašavanje po glavi stanovnika kod nas 18 posto niža od Slovenije, značajno smo iznad Rumunjske, Srbije i Bugarske. Prema udjelu ‘display’ oglašavanja u ukupnom digitalnom oglašavanju u društvu smo Slovačke, Srbije, Slovenije i Češke, odnosno u skladu s trendovima u središnjoj Europi”, kaže Vjeko Srednoselec, član radne skupine za IAB Croatia Online AdEx.
Prema udjelu videooglašavanja Hrvatska ipak zaostaje za europskim prosjekom budući da video ne doseže trećinu ‘display’ ulaganja. “Tu očekujemo snažan rast u 2022. čime bismo došli bliže europskom prosjeku. Po udjelu oglašavanja na tražilicama, nešto smo ispod Slovenije, a u društvu Slovačke i Srbije, te se i tu očekuje daljnji rast u 2022.”, napominje Srednoselec.
Među 28 europskih tržišta njih čak sedam, koje uključuje zemlje zapadne kao i srednje i istočne Europe, bilježilo je stope rasta iznad spomenutog prosjeka 30 posto. Takva je dinamika rasta oglašavanja nadmašila ranije prognoze od 28,6 posto za prošlu godinu. Izvrsne brojke, napominju, ipak treba gledati sa ‘zrnom soli’ okvire budući da nije riječ o prirodnom rastu već o zaronu oglašavanja tijekom pandemijske 2020. “Svi aspekti digitalnog oglašavanja profitirali su na blagodatima uspješne 2021. ali najviše oni formati i pristupi koji omogućuju malim i srednjim tvrtkama ‘e-commerce’ oglašavanje, ‘storytelling’ baziran na videu i formate koji angažiraju nova ponašanja potrošača kao što su audio i gaming”, kaže vodeći ekonomist IAB-a Europe Daniel Knapp koji stoji iza analize istraživanja.
IZDACI NA DIGITALNI AUDIO
Gotovo polovinu ukupne potrošnje zauzima ‘display’ oglašavanje koje bilježi gotovo 35-postotni porast. Na programmatic (programatsko oglašavanje korištenjem softvera za kupnju digitalnih oglašivačkih prostora, op.a.), ne računajući društvene mreže, otpada čak 57 posto potrošnje display oglašavanja. Ključni pokretač rasta bio je video, jednako na društvenim mrežama, ali i izvan njih. Video oglašavanje poraslo je 56,2 posto pa danas čini 41 posto ukupne potrošnje, dok na tržištima Velike Britanije, Italije i Ukrajine premašuje polovinu ukupne potrošnje na ‘display’ oglašavanje. Izdaci na digitalni audio lani su porasli za više od 50 posto, brže od svih ostalih formata. Nakon skromnog rasta, primjećuju u IAB-u, audiotržište nastavlja bržim tempom. U prošloj godini izdaci u taj format dosegnuli su 700 milijuna eura, oko tro posto potrošnje ‘display’ oglašavanja.
U online oglašavanje najviše se ulaže u Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj i Francuskoj. Vrijedi primjetiti da na nekim ključnim tržištima izdaci zaostaju za europskim prosjekom potrošnje od 115 eura po stanovniku. U Španjolskoj je to, primjerice, 92 eura, a u Poljskoj svega 38 eura po stanovniku, za industriju jasan indikator mogućnosti daljnjeg rasta.