Iako smo digitalno pismeniji od europskog prosjeka, najviše nas muči skupi brzi internet, nedostu pan u selima
Digitalni kompas Eurostat je objavio podatke koliko su članice blizu ostvarenja ciljeva u četiri područja digitalne transformacije do 2030. koji su pokazali da Hrvatska zaostaje u tri skupine, a najlošiji smo u pokrivenosti ruralnih područja internetskom
Svoje je razvojne dokumente Hrvatska prilagodila europskom smjeru, što će biti podloga za povlačenje europskog novca
Ovo je digitalno desetljeće Europe u kojem stari kontinent ima ambiciozne ciljeve digitalne transformacije u četiri područja. Tako EU želi da do 2030. minimalno 80 posto odraslih građana posjeduje barem osnovne digitalne vještine, 5G mreža bude dostupna svugdje, ključne javne usluge budu u potpunosti digitalizirane te da čak 75 posto poduzeća koristi digitalne tehnologije u svom poslovanju.
Ovi su ciljevi zacrtani u Europskom kompasu, a europski je statistički ured ovih dana objavio podatke o tome koliko smo daleko, odnosno blizu njihovom ostvarenju. Mi smo provjerili kako u pojedinim kategorijama stoji Hrvatska. Ukratko, najbolje rezultate ostvarujemo u području vještina, odnosno u informacijskoj pismenosti građana, po čemu smo iznad europskog prosjeka. U svemu ostalom zaostajemo. Ponajviše u području infrastrukture, odnosno u osiguranju gigabitne povezanosti. Pred EU-om je, još više Hrvatskom, mnogo posla da bi bili ono što su europski čelnici zacrtali – digitalni.
Svoje je razvojne dokumente Hrvatska prilagodila europskom smjeru, što će biti podloga za povlačenje europskog novca. Primjerice, jačanje digitalizacije u gospodarstvu država planira potaknuti vaučerima, ali i razvojem digitalnih inovacijskim centrima (DIH-ovima) koji bi do kraja godine trebali biti u funkciji.
Planira se i jačanje digitalizacije u području javne uprave i pravosuđa, ali i razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža.
1. VJEŠTINE
Cilj je EU-a u ovom području da najmanje 80 posto odraslih posjeduje osnovne digitalne vještine. Također, cilja se da bi u EU-u do 2030. trebalo biti zaposleno 20 milijuna ICT stručnjaka među kojima treba jačati ulogu žena koja je trenutno vrlo niska.
Prošle je godine u Europskoj uniji više od polovice - 54 posto - odraslih imalo osnovne digitalne vještine (26 posto manje od cilja). Zaposleno je bilo 9 milijuna ICT stručnjaka (4,5 posto ukupne radne snage EU-a). Među istima prevladavaju muškarci jer žene čine manje od petine (19,1 posto) ove visokoplaćene radne snage.
U Hrvatskoj je u 2021. više od polovice, točnije 63 posto, građana imalo osnovne digitalne vještine. Značajan je to pomak jer je istima 2015. raspolagalo 51 posto građana. Prema procjenama Eurostata u Hrvatskoj je 2021. bilo zaposleno 59 tisuća ICT stručnjaka, što je 3,6 posto ukupno zaposlenih.
2. GOSPODARSTVO
Cilj je da do 2030. tri od četiri europskih kompanija koristi usluge računalstva u oblaku, Internet stvari (IoT) i umjetnu inteligenciju u poslovanju, dok bi više od 90 posto malih i srednjih poduzeća trebalo postići osnovni nivo digitalizacije.
Usluge računalstva u oblaku koristilo je 42 posto europskih poduzeća. Tehnologiju umjetne inteligencije (barem jednu) koristilo je tek 8 posto tvrtki. Internet stvari (IoT) koristilo je njih 29 posto. U ovim kategorijama dakle, europski gospodarstvenici moraju još puno raditi da bi dostigli postavljene ciljeve. U tome bi im, kroz europske fondove, Europska unija trebala biti podrška.
Digitalni intenzitet, odnosno nivo digitalnih vještina koje su usvojila europska mala i srednja poduzeća je 55 posto – 35 posto ispod zacrtanog cilja.
Hrvatska je malo ispod europskog prosjeka – odnosno, usluge računarstva u oblaku (što uključuje korištenje raznih softvera i platforma za pohranu podataka, sigurnost, testiranje..) koristilo je 39 posto poduzeća (jednako kao i 2020). Zanimljivo, u korištenju umjetne inteligencije domaće su kompanije bolje od europskog prosjeka jer njih 9 posto koristi AI u poslovanju. Što se digitalnog intenziteta tiče hrvatska su mala i srednja poduzeća malo ispod EU prosjeka, odnosno na 50 posto.
Gdje je EU?
Gdje je Hrvatska?
Gdje je EU?
Gdje je Hrvatska?
3. INFRASTRUKTURA
Cilj je da do 2030. sva europska kućanstva imaju gigabitnu povezanost te da sva naseljena područja budu pokrivena 5G mrežom.
Gdje je EU?
EU tu dobro stoji. Po podacima za 2021. čak 70 posto EU kućanstava imalo je pristup mreži koja može pružati gigabitnu povezanost, dok je 66 posto naseljenog područja bilo pokriveno 5G-om. Dakle, EU je 30, odnosno 34 postotna boda ispod cilja za čije ispunjene ima još sedam godina.
Gdje je Hrvatska?
Prema DESI pokazatelju povezivosti za 2022. Hrvatska je među najlošijim zemljama EU-a te je na 25. mjestu među državama članicama EU (nešto ispod 50 posto). Glavni su razlozi takve pozicije nedostatno korištenje širokopojasnih priključaka, pogotovo ultrabrzih, uz relativno visoke maloprodajne cijene usluga širokopojasnog pristupa. Širokopojasnu pokrivenost sljedeće generacije u Hrvatskoj je, prema DESI izvješću, imalo više od 80 posto kućanstava, no problematična je pokrivenost ruralnih područja koja je među najlošijima u Europskoj uniji (ispod je 50 posto, a od nas su gori jedino Poljska i Finska).
Pokrivenost je 5G mrežom između 60 do 70 posto i tu smo u europskom prosjeku.
4. JAVNI SEKTOR
Cilj je EU-a da ključne javne usluge do 2030. budu digitalizirane, uključujući i zdravstvo. Tako bi nam sva medicinska dokumentacija u sljedećih sedam godina trebala biti dostupna putem interneta.
Gdje je EU?
Na razini Europske unije tek 58 posto građana interakciju s javnim vlastima obavlja digitalnim putem.
Gdje je Hrvatska?
U Hrvatskoj to isto čini 45 posto građana.