Hrana bi mogla biti središnja točka u sma poljoprivrednike trebalo educirati i potica

Tehnologiju učiniti pristupačnijom Prosječni godišnji prihod obiteljskog gospodarstva u EU je gotovo 60 posto niži

Klimatske promjene i time povezani gubitak bioraznolikosti negativno utječu na produktivnost svih sektora poljoprivrede i ribarstva

Poljoprivreda je jedna od temeljnih i najstarijih ljudskih djelatnosti koja osigurava hranu bez koje ne bismo mogli živjeti. Ona zauzima središnje mjesto u svjetskom gospodarstvu čineći 10 posto globalnog BDP-a i 35 posto svih radnih mjesta. Trenutni sukob Rusije i Ukrajine dodatno je naglasio ranjivost prehrambenih sustava i potaknuo potrebu rješavanja strukturnih slabosti koje utječu na okoliš i hranu širom svijeta.

Međunarodno Izvješće o procjeni klimatskih promjena (IPCC) potvrdio je da su klimatske promjene i time povezani gubitak bioraznolikosti “utjecale na produktivnost svih sektora poljoprivrede i ribarstva, s negativnim posljedicama na sigurnost hrane i sredstava za život, posebno za najugroženije”.

Uključiti sve dionike

Međutim, upravo bi hrana mogla biti centralna točka i svojevrsna determinanta rješavanja problema negativnog utjecaja na okoliš i razvoja inovativnih rješenja koja će u tome pomoći. Razni međunarodni mehanizmi i okviri već su počeli djelovati u tom smjeru, pa je tako krajem prošle godine UN bio domaćin prvog summita o prehrambenim sustavima, a i na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama razmišlja se uključiti hranu i poljoprivredne sustave u formalne pregovore. Klimatski pametna i regenerativna poljoprivreda te digitalne inovacije već pokazuju prve rezultate u ublažavanju negativnih trendova. No, za neke opipljivije promjene bit će potrebno poticati i ubrzati usvajanje novih praksi i tehnologije. Iako poljoprivrednici upravljaju s više od pola ukupnih zemljanih površina i proizvode 95 posto hrane, oni čine čak 65 posto najsiromašnijih ljudi na svijetu. To je dodatni argument da se ubrza implementacija inovativnih rješenja koja će socio-ekonomski biti prilagođena lokalnim zajednicama.

Izvješće, koje je Svjetski ekonomski forum (WEF) napravio u suradnji s Deloitteom i NTT Dataom, pokazalo je da bi se emisija stakleničkih plinova u EU smanjila za 6 posto kada bi samo 20 posto poljoprivrednika usvojilo postulate klimatski pametne poljoprivrede.

Također, popravilo bi se kvaliteta tla na 14 posto ukupnih površina, a poljoprivrednici bi povisili svoja primanja od 1,9 do 9,3 milijardi eura godišnje do 2030 godine. Izvješće donosi rješenja za ekonomske, institucionalne i tehnološke izazove koje trenutno ometaju promjene unutar EU poljoprivrede. U njemu stoji da “nijedna regija na svijetu neće biti pošteđena neposredne prijetnje međusobno povezanom sustava hrane, klime i prirodnog ekosustave”. Zbog toga, kažu, treba sve dionike prehram