Ti da prihvate klimatski pametna rješenja
Nego kod ‘nepoljoprivrednih’ obitelji pa treba učiniti sve da im često preskupa zelena rješenja postanu dostupnija
benih sustava poticati i educirati da prihvate mogućnosti i inovacije koji omogućuju preobrazbu klime i prirode.
Ekonomski izazovi
U Europskoj uniji (EU), sustavi poljoprivrede stvaraju 10 posto ukupne emisije stakleničkih plinova i vodeći su uzrok gubitka bioraznolikosti i potrošnje slatke vode. Europski Zeleni plan i strategija Od polja do stola / Farm to Fork) imaju za cilj transformirati ovaj utjecaj i potaknuti razvoj klimatski pametne poljoprivrede.
Postizanje tih ciljeva zahtijevat će ambiciozne djelovanje više dionika. Zbog toga su se korporacije, nevladine organizacije i akademici, u dogovoru s organizacijama poljoprivrednika, okupili pod poljoprivrednom koalicijom EU Carbon+ za kako bi zajednički razvijali praktična i skalabilna rješenja koja podržavaju prijelaz na klimatski pametnu poljoprivredu.
U izvješću Svjetskog ekonomskog foruma kao jedan od većih problema ističe se činjenica što je bavljenje poljoprivredom u EU ekonomski jako izazovno. Naime, prosječna godišnji prihod obiteljskog gospodarstva u EU je gotovo 60 posto niži nego kod ‘nepoljoprivrednih’ obitelji. Prisutan je i nedostatak znanja i informacija zbog kojih nisu naklonjeni povisiti troškove ulaganja. U prosjeku, 70 posto anketiranih poljoprivrednika kazalo je da je tražilo informacije o klimatski pametnom uzgoju, pokazavši time interes za to područje, ali je samo jedan od četiri izjavio da “dobro” ili “vrlo dobro” poznaje to područje.
Nacionalne nejednakosti
Vrlo važnu ulogu u tranziciji na pametnu poljoprivredu imaju digitalni mjerni alati. Oni osiguravaju čitav niz benefita, uključujući poboljšanu produktivnost i kvalitetu usjeva, učinkovitije operacije, manje korištenje i troškova gnojiva, pesticida i vode te omogućuju manji utjecaj na okoliš i prilagodbu na klimatske promjene.
Također daju podatke pomoću kojih je moguće povećati prihode i smanjiti troškove osiguranja. Ipak, usvajanje digitalsmanjila bi se emisija CO2 u EU kada bi 20 posto poljoprivrednika usvojilo postulate klimatski pametne
poljoprivrede nih alata u poljoprivredi je još uvijek na niskoj razini, na samo 31 posto, dok je u drugim djelatnostima koji prelaze na pametne klimatske prakse ono 44 posto. Europska komisija reformirala je Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) i pokrenula nove političke inicijative za promicanje i usvajanje klimatski pametnih praksa, ali nacionalne provedbe mogu znatno umanjiti ukupne ambicije u tom smjeru. Problem je i raznolikost jer je primjerice prosječna njemačka farma 25 puta veća od one u Rumunjskoj. To direktno utiče na dohodak i vrstu proizvodnje, što bi moglo objasniti zašto zapadnoeuropski farmeri dvostruko više usvajaju klimatski pametne prakse - u prosjeku 45 posto, u usporedbi s 21 posto kod istočnoeuropskih poljoprivrednika.
Osim toga, na stopu usvajanja značajno utječe dob poljoprivrednika, socijalna vrijednosti i percepcije. Razumijevanje ovih socijalnih, demografskih i tehnoloških čimbenika bit će ključno za razvoj i implementaciju pametnih rješenja. Poljoprivrednici trebaju inovativne oblike početnog kapitala, zajamčene tokove prihoda i osiguranje. Kada se te tri stvari spoje, moguće je primijeniti mehanizme rizika i rasporediti troškove tako da prijelaz na pametnu poljoprivrednu prođe bez ekstremnih šokova. Stručnjaci navode da je važno nastaviti s razvojem i poboljšanjem tehnologije te učiniti sve da ta često preskupa rješenja postanu dostupna i malim poljoprivrednicima kako bi i oni mogli iskoristiti prednosti koje ona donose. Poljoprivrednici bi trebali dobiti podršku u razumijevanju pametnog poslovanja te imati jednostavan pristup svim relevantnim informacijama. Potrebne su i kampanje koje bi među potrošačima dizali svijest u pogledu utjecaja njihovih kupovnih navika. ❖
Precizna poljoprivreda
Klimatski neutralna tehnologija
Agroekologične prakse
posto