PPD u biznisu s Avenirom, moguća gradnja mini LNG terminala
Suradnja osigurava opskrbu korisnika izvan plinovodne mreže
Temeljem ugovora između PPD-a i Avenira prvi korisnici bi plin mogli početi dobivati od početka listopada
Cijene energije lete u nebo i pitanje je tko će si ju uopće moći priuštiti. Kako se kretala cijena plina u zadnjih godinu i pol možda najbolje pokazuje primjer PPD-a u kojem kažu da je prvi LNG tanker koji je došao na tek otvoreni LNG terminal na Krku koštao oko 17 milijuna eura, brodovi koji stižu u kolovozu ove godine vrijede 170 milijuna, a oni koji se očekuju u rujnu čak 230 milijuna eura. Hrvatska postaje sve značajniji igrač na globalnom energetskom tržištu, prednost se vidi upravo po pitanju LNG terminala na Krku koji je postao strateška energetska točka regije.
Zahvaljujući svojoj modernoj tehnologiji, omogućuje daljnji razvoj biznisa s ukapljenim plinom, na tragu čega je došlo do suradnje hrvatskog plinskog lidera PPD-a i europske vodeće small-scale LNG kompanije Avenir LNG-a u projektu prodaje i distribucije ukapljenog plina za korisnike izvan plinovodne mreže. Radi se, prije svega, o opskrbi ukapljenim plinom brodova s pogonom na LNG te kamiona na taj pogon, ali i manjih industrijskih pogona koji nisu na plinovodu. Kako nam je pojasnila Ivana Ivančić, članica Uprave PPD-a, radi se o projektu koji će se razvijati u narednom razdoblju te će se njegov puni opseg tek definirati studijom i kretanjima na tržištu.
”Postojeća infrastruktura LNG-a Hrvatska omogućuje budući razvoj ovog segmenta LNG tržišta u cijeloj regiji. Sinergija
Avenira i PPD-a doprinijet će razvoju tržišta istočne Europe i Jadrana donoseći održivu alternativu za tvrtke i ljude u regiji”, kazala je Ivančić. Dodaje da će ovaj sporazum omogućiti distribuciju LNG-a izvanmrežnim industrijama, proizvodnji električne energije, brodovima na LNG i stanicama za točenje goriva u kamionima u sjevernoj Italiji i zemljama istočne Europe.
U planu je da se u Hrvatskoj izgradi još jedan manji LNG terminal u zadarskoj luci Gaženica koji je već u planovima javnog LNG Hrvatska. Drugi bi se, doznajemo, mogao graditi temeljem suradnje PPD-a i Avenir LNG-a, ako bi istraživanja ukazala na potrebu za njime.
Naša suradnja omogućit će dohvat rastućih tržišta diljem Jadranskog mora pomoću opskrbnih lanaca small-scale LNG-a
PETER MACKEY izvršni direktor Avenira
Procjene su da bi ti terminali bili veličine 3000 8000 kubnih metara, dok je postojeći Avenirov terminal na Sardiniji, gdje ne postoji plinovod, kapaciteta oko 10.000 kubika. Za usporedbu, postojeći terminal u Omišlju je veličine 140.000 m3, a njegov godišnji kapacitet 2,9 milijardi m3 zemnog plina, s planom proširenja na 6,1 milijardu za što je namijenjeno 180 milijuna eura. Iako ima i većih, tipični LNG tanker koji dolazi na Krk ima kapacitet od 140 do 150 tisuća kubnih metara LNG-a.
Suradnja počela lani
O samoj veličini potencijalne investicije u PPD-u za sad ne žele spekulirati. Po pitanju rokova za izgradnju tih terminala, navode, je isto nezahvalno govoriti, no iskustva govore da se to teško može realizirati u razdoblju manjem od 2-3 godine. Iako je prva suradnja dva partnera na poslu pretovara LNG-a s terminala na manji brod tanker koji je odvezao taj plin na Avenirov mini terminal na Sardiniji realizirana još u svibnju 2021., partnerstvo je formalizirano tek sada, a prvi korisnici bi temeljem njega mogli dobivati plin od početka listopada.
Benefite od suradnje PPD-a i Avenira u tzv. small scale projektu imati uglavnom benzinske crpke u sjevernoj Italiji koje već redom imaju i LNG punionice za kamione te brodovi na LNG, koji je na Jadranu još malo, ali u Skandinaviji je to već standard, očekuje se da bi plin iz tih mini terminala mogao opskrbljivati i korisnike u susjednim Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori gdje su plinovodne konekcije i mreža dosta limitirani.
Peter Mackey, izvršni direktor Avenira, komentirao je da će kombinacija Avenirove stručnosti na specifičnom small-scale LNG tržištu i PPD-ovo poznavanje lokalnog tržišta omogućiti dohvat rastućih tržišta diljem Jadranskog mora pomoću opskrbnih lanaca small-scale LNG-a i dalje omogućiti prelazak na čišće, zelenije i održivije oblike energije.
Ivana Ivančić nam pojašnjava da su takvi mini terminali nužni, usprkos činjenici da od travnja ove godine postoje tehničke mogućnosti da se brodovi i kamioni pune na samom terminalu na Krku, zato što je promet na terminalu gust, a prednost imaju veliki LNG brodovi. U jeku energetske krize u Omišalj LNG tankeri dolaze često, a njihovo pražnjenje traje 2-3 dana.
'Šum' na vezama
Situacija s opskrbom plina je posebno izazovna u BiH koja ima jedinu konekciju sa Srbijom gdje dobiva plin iz Turskog toka. No, što zbog tržišnih, tehničkih ili pak političkih razloga, jasno je da količine plina za naše susjede mogu drastično varirati, a o volatilnosti
cijena da i ne govorimo. Stoga već duže postoji plan interkonekcije i s Hrvatskoj, no zbog političke nestabilnosti i nefunkcionalnosti te zemlje podijeljene na dva entiteta, tri konstitutivna politička korpusa te 10 kantona se ne događa ništa. Najnoviji problem je nejasnoća tko bi trebao upravljati tim novoizgrađenim plinovodom iz Hrvatske – da li država BiH, entitet Federacija BiH, entitet u kojem je priključak ili pak komunalne tvrtke zajednice hrvatskog političkog korpusa, kao što je to slučaj sa strujom i vodom. Kako bilo, izgledno je da toga plinovoda još dugo neće biti te da će LNG plin, dobavljen kamionima, ili u teoriji i željezničkim kompozicijama, biti jedini alternativni izvor za BiH. Direktorica u PPD-u kaže da ovakav način transporta plina ne može biti zamjena za plinovod jer se radi o relativno malim količinama, a i značajnim troškovima samog prijenosa i utroška CO2 za taj proces.
”Kamion cisterna može prevesti oko 20 tona ukapljenog plina, a što se dekompresijom može prevesti na 360 MWh ili oko 36.000 kubika zemnog plina. To je vrlo skromna količina za neke veće industrijske ili komunalne potrebe te se na ovaj način ne može raditi klasična opskrba plinom”, navodi Ivančić.
Avenir LNG je britansko-norveška tvrtka nastala 2018. godine na trendu rastuće potražnje za LNG plinom, prvenstveno na azijskom tržištu. Procjene su bile, u trenutku njihova nastanka, da će potražnja za LNG-jem do 2030. porasti za 150 milijuna tona, ukupno na 450 milijuna tona. Tvrtka djeluje globalno, a ove godine su posebno aktivni u Europi jer su, već i prije suradnje s PPD-om, akvizirali vodećeg švedskog proizvođača bio-LNG-a Oxgas. ❖