Tomaševićev model kažnjavanja pada na Ustavnom sudu
Prema Čistoćinom modelu ne treba isključiti ni mogućnost blokade računa korisnicima kroz određeno razdoblje
Model novčanog kažnjavanja za pogrešno razvrstavanje komunalnog otpada, predviđen u novim pravilima i zelenim ciljevima Grada Zagreba, pravnici smatraju krajnje lošim rješenjem. Gradske vlasti nisu trebale dugo čekati na reakciju pošto pljušte upozorenja i kritike pravne utemeljenosti najavljenih ugovornih kazni koje (su)vlasnici mogu očekivati, i to već nakon razdoblja prilagodbe od 1. listopada do 15. listopada, čak i u slučaju da se ne utvrdi odgovornost konkretnog korisnika. Stoga, ako Grad Zagreb i komunalno poduzeće Čistoća s 15. listopada počnu s provedbom novih pravila, realni su izgledi da će ZG vrećice završiti na Ustavnom sudu, tvrde pravnici. Posljedično, moguća je i lavina sudskih postupaka. Uz mogućnost ovrha, spominju se i tužbe korisnika usluge koji se drže pravila i koji će tužbama protiv Grada tražiti sudsku zaštitu od kolektivne odgovornosti.
Nakon dvotjedne faze izdavanja pisanih upozorenja, Čistoća za nepropisno odlaganje najavljuje izdavanje obavijesti o ugovornoj kazni. Kažu, najviše u iznosu od 500 kuna za korisnike usluge iz kategorije korisnika kućanstvo, tj. najviše u iznosu od 1.000 kuna za korisnike usluge iz kategorije korisnika koji nije kućanstvo. Međutim, problem nastaje kada više korisnika usluge koristi zajednički spremnik, a takav su slučaj višestambene zgrade, jer nastalu obvezu plaćanja ugovorne kazne, u slučaju da se ne utvrdi odgovornost pojedinog korisnika, snose svi koji koriste zajednički spremnik!? I to sukladno udjelima u korištenju spremnika. U najavi novih pravila u Čistoći još navode da će se iznos određene ugovorne kazne iskazivati na zasebnoj stavci na računu za javnu usluge. To bi značilo da će teretiti račun pričuve dok se novac ne iscrpi. Ovisno o realnim prilikama u kojima se suvlasnici nađu, za neke zgrade se ne može isključiti situacija s blokadom računa i za više desetaka tisuća kuna kroz određeno razdoblje, pa se otvara pitanje hoće li Čistoća ići u blokade računa.
Premijer Andrej Plenković plan je opisao kao moćan i snažan, ali neće se baš svi s njim složiti
Oko šest milijardi kuna težak novi paket mjera kojima Vlada namjerava ublažiti troškovne udare energenata građanima i gospodarstvu javnosti trebao bi biti predstavljen u srijedu, dan prije njegova usvajanja na sjednici Vlade. Jučer popodne brusio se na sastanku u Banskim dvorima, kao i vrhuške HDZ-a. Danas bi se o njemu trebalo usuglasiti s koalicijskim partnerima, a prije javne objave predstavit će ga i socijalnim partnerima – sindikatima i poslodavcima.
Premijer Andrej Plenković prije nekoliko dana ga je opisao kao “dobar, moćan i snažan”, ali s tim će se malo teže složiti srednji i veliki poduzetnici kojih u paketu nema. Plan je da se njihovi problemi uslijed enormnog rasta cijena energenata rješavaju u drugom koraku, u okviru rješenja koje bi sredinom rujna u vezi s mogućim ograničenjima cijena energenata trebala predstaviti Europska unija. Uz već najavljivane pomoći oko računa građanima i javnim institucija, Vladin novi set mjera uključivao bi subvencionirane cijene električne energije za obrtnike i male poduzetnike s potrošnjom do 100.000 kWh struje godišnje. U medije je, doduše, iscurilo i da su u igri ponovno, kao kod Covid mjera, i potpore za očuvanje radnih mjesta kojima su se s po 4000 kuna pogođenima pandemijom subvencionirale isplate plaća radnicima.
Pitanje kriterija
Međutim, osim što je dvojbeno je li to bio samo usputni prijedlog, u smislu takvih potpora nameće se i pitanje kriterija. U odnosu na koronakrizu, kad je za korištenje ORM potpora referentni kriterij bio pad prihoda, u slučaju energetske krize stvari se u pogledu uvjeta i parametara čine nešto kompleksnijima. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca razočarani su što ni u ovom krugu interventnih mjera nema srednjih i velikih kompanija.
“Mi smatramo da paket mjera mora obuhvati sve segmente gospodarstva, jer su svi oni međusobno povezani. Imamo tri nosiva stupa gospodarstva u Hrvatskoj (mali i mikro, srednji te veliki poduzetnici) i ako djelujete samo na dva od tri, ovaj treći može onda početi djelovati negativno i na prvi i drugi. Ovaj pristup vidimo kao reakciju na akutan problem”, komentirao je jučer Boris Drilo, član Izvršnog odbora HUP-a. Podsjetio je da su poskupljenja krenula još tijekom pandemije koronavirusa i da su tada poduzetnici plaćali struju 70 eura/MWh, a da se trenutno cijene kreću i do 700 eura/MWh. HUP je stoga u srpnju uputio Vladi prijedlog mjera, koji je uključivao i povećanje udjela gospodarstva obuhvaćenog mjerama. Usto, drugi njihov prijedlog bio je upravo ograničavanje cijene električne energije, na najviše 150 eura/MWh, i to za sve gospodarske subjekte do kraja godine.
Nova glavna direktorica HUP-a, Irena Weber, podsjetila je pak da srednje veliki poduzetnici zapošljavaju više od 50 posto ukupno zaposlenih, ostvaruju 63 posto ukupnih prihoda i u bruto investicijama sudjeluju s više 60 posto. “Značaj velikih i srednjih poduzetnika je krucijalan”, poručila je.
Poduzetnici se nadaju da će se u ovom paketu imati više sluha za potrebe pomoći ublažavanju cijena struje i plina, odnosno da će iskustvo iz prvog paketa biti od koristi u kreiranju rješenja. U tom je paketu, naime, od 5 milijardi kuna izravno gospodarstvu usmjereno 600 milijuna kuna, kroz korištenje vaučera za plin. No, predviđeno je ograničenje na mikro, male i srednje poduzetnike, odnosno one čija je potrošnja plina ispod 10 Gwh. Već u startu su iz redova gospodarstva ukazali da će mnogi ostati bez potpore, te da je sličan model trebao biti primijenjen za struju, koju u nekim područjima poduzetnici više koriste i čiji im rast cijene predstavlja veći trošak nego poskupljenje plina.
Vaučeri za plin Oko 60 posto poduzetnika koji koriste vaučere su mikro poduzetnici, a tek 7 posto srednji. Do jučer je dodijeljeno nešto više od 172 milijuna kuna - niti trećina osiguranog fonda
Vaučeri još nisu ukinuti
Potvrdu daju i podaci Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, prema kojima je tu mjeru od 1. travnja iskoristilo oko 6300 poduzetnika, a prosječna vrijednost potpore za pojedinačno mjerno mjesto je oko 17,2 tisuće kuna. Iz tog podatka jasno je da je riječ o manjim potrošačima, točnije oko 60 posto poduzetnika koji koriste vaučere su mikro poduzetnici, a tek 7 posto su srednji poduzetnici.
Ukupno je do jučer poduzetnicima dodijeljeno nešto više od 172 milijuna kuna, dakle, niti trećina osiguranog fonda za tu namjenu. Ta mjera na snazi je do kraja ožujka iduće godine i poduzetnici koji to nisu učinili mogu do tada aplicirati za subvenciju, a zasad nema informacija hoće li ta mjera biti promijenjena kako bi obuhvatila veći broj potencijalnih korisnika. ❖