Snažan ekonomski rast potiče kompanije na dizanje kredita
Hrvatska je uz Irsku i Rumunjsku među tri članice EU-a s najbržim rastom kredita poduzećima u srpnju
Stanovništvo opreznije
Krediti po kreditnim karticama padaju, a prekoračenja po tekućim računima nalaze se na nižim razinama od prosjeka u 2018. do 2020.
Poduzeća su u ovoj godini prvenstveno posezala za obrtnim kreditima, ali dvoznamenkastim tempom rasli su i zajmovi za investicije
Ove godine, konkretno od veljače naovamo, primjetan je snažan rast kreditiranja gospodarstva, a Hrvatska je nakon duge stagnacije (ili pada) ponovno ušla u razdoblje u kojem krediti tvrtkama nadmašuju one stanovništvu, ističe Hrvatska udruga banaka u publikaciji HUB Pregledi.
Napominju da je godišnji rast kredita u svibnju po prvi puta premašio dvoznamenkasti prag i nastavio uzlaznom putanjom. “Prema zadnjem podatku za srpanj, kada je iznos neto kredita prvi puta nakon osam godina prešao iznos od 100 milijardi kuna, rast je iznosio 16,1 posto. Hrvatska je uz Irsku i Rumunjsku među tri države članice EU-a s najbržim rastom kredita poduzećima u srpnju”, kažu u Udruzi banaka.
Neutemeljene ocjene
Neutemeljenima smatraju neke ocjene da iza izdašnog kreditiranja poduzeća isključivo stoji motivacija za financiranjem starih kredita dok još traje razdoblje povijesno niske cijene novca uoči najavljenih stezanja monetarne politike. “Poznato je da je Europska središnja banka u srpnju 2022. započela s povećanjem kamatnih stopa koje će se nastaviti s ciljem suzbijanja inflacije, ali imajući u vidu očekivani rast kamatnih stopa u sljedećoj godini, logično je da neka poduzeća pokušavaju ugovoriti dugoročno povoljnije uvjete financiranja. Međutim, riječ je o rastu neto kredita, dakle o povećanju kreditne aktivnosti povrh uobičajenih refinanciranja”, ističu dodajući da je aktivnija kreditna podrška u korelaciji s gospodarskim rastom koji je u prvom tromjesečju iznosio sedam posto pa u drugom ubrzao na 7,7 posto. Poduzeća su u ovoj godini prvenstveno posezala za obrtnim kreditima. Njihov rast je u srpnju dosegnuo čak 21,5 posto na godišnjoj razini. Dvoznamenkastim tempom
rasli su i zajmovi za investicije, 12 posto, dok su ostali krediti poduzećima povećani 6,1 posto. U HNB-u, kako smo pisali početkom ljeta, dio razloga za nezapamćenu korporativnu potražnju vide u povećanim potrebama poduzeća koja posluju u energetici zbog eksplozije troškova.
U srpnju su kreditnom potražnjom predvodila velika poduzeća sa 20,4 posto rasta. Slijede mikro tvrtke s 15,3 posto, srednje s 8,8 posto te mali poduzetnici sa 7,4 posto.
Po pitanju kredita za investicije poredak je sličan; najbrži rast zabilježen je kod velikih za 27,1 posto, te kod najmanjih, za 15,2 posto.
”Hrvatska je tako ponovo ušla u razdoblje u kojem krediti poduzećima rastu brže od kredita stanovništvu. Takav odnos u razdoblju duljem od četiri mjeseca zadnji je puta zabilježen 2016.”, napominju u HUB-u.
Sporiji rast
Osim prema gospodarstvu, raslo je i kreditiranje stanovništva, iako sporije, 5,2 posto u srpnju. U Udruzi banaka primjećuju da kreditiranje gospodarstva nadmašuje inflaciju, no isto ne vrijedi kod građana. Tempo povećanja kredita stanovništva ostaje ispod inflacije, kao i rasta nominalnih plaća (7,5 posto u srpnju) rezultirajući nastavkom pada (realne) zaduženosti tog segmenta. Pritom stambeni krediti rastu po stopi od 9,4 posto, a gotovinski 2,8 posto.
”To znači da je doprinos kredita financiranju tekuće potrošnje minimalan. Štoviše, krediti po kreditnim karticama nalaze se u padu, a prekoračenja po tekućim računima i ostali krediti stanovništvu, premda bilježe rast u toku ove godine, nalaze se na nižim razinama od prosjeka za razdoblje 2018. do 2020.”, navode u HUB-u. Dodaju da treba odvagati različit tempo rasta depozita i kredita budući da depoziti snažno ubrzavaju od 2020. naovamo uz očekivanja nastavka trenda nakon turističke sezone i uoči konverzije u eure.
”Brži rast depozita od kredita znači da se omjer kredita i depozita sektora stanovništva smanjuje, a za očekivati je i da će se dalje smanjivati. To je još jedna potvrda smanjenja stvarnog stupnja zaduženosti sektora stanovništva”, zaključuju. ❖