Ekonomija BiH raste iznad 3 posto do 2025. na krilima osobne potrošnje i investicija
Projekcije Direkcija za ekonomsko planiranje ocjenjuje da će u iduće tri godine javna potrošnja stagnirati, što će rezultirati novim izvorima gospodarskog rasta
Iz DEP-a navode da bi poboljšanje poslovnog ambijenta trebalo rezultirati povećanjem ulaganja, kako domaćih, tako i stranih
UBiH se od 2023. do 2025. godine može očekivati nastavak trenda pozitivnog ekonomskog rasta po prosječnim stopama od oko 3,2 posto na godišnjoj razini - 3,1 posto 2023. godine, tri posto 2024. i 3,4 posto 2025. Ove stope ekonomskog rasta u BiH mogu se očekivati pod pretpostavkom stabilizacije vanjskog okruženja i unutrašnjih dinamika, navedeno je u informaciji Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) o perspektivama za naredne tri godine.
Osjetniji napredak
Tijekom ovog razdoblja očekuje se da domaća potražnja kroz osobnu potrošnju i investicije bude glavni oslonac ekonomskog rasta, dok se, s druge strane, tijekom promatranog razdoblja očekuje stagnacija javne potrošnje, što će rezultirati smanjenjem njenog udjela u strukturi bruto domaćeg proizvoda, odnosno njenog doprinosa u ekonomskom rastu BiH. U naredne tri godine u BiH se očekuje osjetniji ekonomski napredak u okviru kojeg bi događanja u industrijskoj proizvodnji trebala imati središnju ulogu. Osim očekivanih povoljnih vanjskih prilika, u ovom srednjoročnom vremenskom okviru očekuje se i značajniji utjecaj internih dinamika u funkciji jačanja industrijske proizvodnje u BiH. Iz DEP-a navode da bi poboljšanje poslovnog ambijenta trebalo rezultirati povećanjem ulaganja, kako domaćih, tako i stranih, veću iskorištenost postojećih i pokretanje novih kapaciteta, povećanje broja zaposlenih i jačanje konkurentske pozicije proizvođača iz BiH, kako na domaćem, tako i na inozemnim tržištima.
U informaciji je istaknuto da, imajući u vidu sve navedene okolnosti, tijekom ovog razdoblja očekivane stope rasta fizičkog obujma industrijske proizvodnje prema projekciji DEP-a iznose oko šest posto na godišnjoj razini (6,1 posto naredne godine, 5,8 posto 2024. i 6,3 posto 2025). Rast obujma investicija i trgovine trebalo bi se pozitivno odraziti na broj zaposlenih, a uz bolje poslovne prilike u području indutrije, trgovinske, ali i u pojedinim uslužnim djelatnostima, bili bi stvoreni uvjeti za rast broja zaposlenih.
Sporiji rast inflacije
Time bi u narednoj godini ukupan broj zaposlenih u BiH mogao biti uvećan oko 1,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok bi se veći obujam poslovne aktivnosti trebao odraziti na plaće, tako da bi prosječna neto plaća u 2023. godini mogla biti nominalno uvećana oko 3,1 posto.
U BiH se, prema projekcijama DEP-a, naredne godine očekuje stabilniji rast cijena koji je vezan za smanjenje vanjskih pritisaka na cijene. “Ovaj sporiji rast inflacije odražava oštar pad cijena sirove nafte koje bi od 2023. godine mogle imati silazni trend sve do kraja projekcijskog razdoblja. Europska središnja banka u svojim projekcijma predviđa da bi cijena sirove nafte u narednoj godini mogla biti niža za 11,7 posto. Očekuje se i smanjenje cijena hrane u promatranoj godini, a inflacija u eurozoni bi mogla biti iznositi 2,1 posto”, navode iz DEP-a. Ako se osim navedenih vanjskih faktora uzmu u obzir stabilne cijene hrane i komunalija, u BiH se u 2023. godini može očekivati inflacija od 1,8 posto.