Priliku za posao s tramvajima tražit će i hrvatski konzorcij

Radi se o potencijalno vrlo važnom poslovnom projektu za hrvatsko gospodarstvo, a još više infrastrukturnom iskoraku za Zagreb

Već smo svjedočili da su neobvezujući twitovi globalnih igrača znali dovesti do dvoznamenkastih pomaka na burzama, možda najbolji primjer je Elon Musk i bitcoina, a sada smo takvoj praksi počeli svjedočiti i u Hrvatskoj. Naime, usporedno s početkom utakmice Lige prvaka Dinamo - Chelsea zagrebački je gradonačelnik Tomislav Tomašević, vjerojatno iz počasne tribine stadiona na Maksimiru, objavio u utorak na Facebooku “Unapređujemo javni prijevoz” gdje najavljuje da se ide u kupnju 20 novih tramvaja u vrijednosti 300 milijuna kuna.

Ništa već 15 godina

“Ovaj mjesec potpisujemo ugovor za kupnju 20 novih tramvaja, vrijednih 300 milijuna kuna, koji će se financirati iz EU fondova. Nijedan novi tramvaj nije kupljen čak 15 godina, a neki su stariji i od mene. Do kraja mandata mislimo ih kupiti ukupno 60. Osim toga, zapošljavamo nove vozačice i vozače te proširujemo tramvajsku mrežu - sljedeće godine po Heinzelovoj od Zvonimirove do Vukovarske, pa dalje do Savišća, a idemo i sa Sarajevskom u Novom Zagrebu. Želimo povećati broj putovanja javnim prijevozom, biciklom i pješice i razvijati održivi promet osim što su ti oblici prijevoza čišći, zdraviji i manje bučni, to će u konačnici voditi i smanjenju prometnih gužvi”, objavio je Tomašević na Facebooku.

Ako zanemarimo trenutak i prigodu, a i vrlo šture i općenite informacije iz objave da će se projekt financirati iz EU fondova te da do kraja mandata ova gradska ekipa planira nabaviti ukupno 60 novih tramvaja, činjenica je da se radi o potencijalno vrlo važnom poslovnom projektu za hrvatsko gospodarstvo, a još više infrastrukturnom iskoraku za Zagreb. Iako će se, ako ovaj projekt nije samo skretanje teme s pomalo konfuznog uvođenja novog modela naplate prikupljanja otpada u Zagrebu, zbog EU pravila vjerojatno raditi o međunarodnom natječaju na kojem će svoj interes vidjeti i globalni

igrači poput njemačkog Siemensa i kanadskog Bombardiera.

No, činjenica je da će veliki favorit biti i hrvatski konzorcij Crotram koji je već Zagrebu prije 15-ak godina isporučio vlastito rješenje niskopodnog tramvaja TMK 2200. U međuvremenu su ti tramvaji isporučeni i Letoniji gdje se redi o 18 milijuna eura vrijednom projektu za 12 tramvaja za javni prijevoz grada Liepaje. Ovih dana se moglo čuti i iz Vlade da planira pomoći javnim prijevozima u hrvatskim gradovima da prežive višestruko povećanje cijena energije, a u tom kontekstu se navodi i 200 milijuna kuna za preživljavanje Zagrebačkog električnog tramvaja (ZET).

ZET je jedan od najvećih prijevoznika u zemlji, a njegova flota od 475 autobusa prosječne starosti 11 godina, 266 tramvajskih vozila, od čega 142 niskopodnih, te 31 vozila za prijevoz osoba s invaliditetom zaista je impozantna. Ako tome dodamo da ZET upravlja i Uspinjačom te Sljemenskom žičarom, jasno je o koliko se velikom sustavu sa 3753 radnika radi. Vozila ZET-a čak tri puta dnevno obiđu ekvator, a godišnje čak 109 puta prijeđu put do Mjeseca i natrag. Lani je ZET ostvario prihod od 1,25 milijardi kuna, a što je blagi rast u odnosu na 1,19 milijardi u godini prije.

O modernizaciji ZET-a se govori stalno, a pomaci su minimalni, uglavnom zbog nedostatka financija i činjenice da je ZET zbog svoje važne javne uloge uglavnom orijentiran više na potrebe građana nego na profitabilnost.

Nasušna potreba

O modernizaciji ZET-a se govori stalno, a pomaci su minimalni, uglavnom zbog nedostatka financija i činjenice da je ZET orijentiran na potrebe građana

U suradnji s državom

Gradonačelnik Tomašević je u nekoliko navrata kazao da se modernizacija voznog parka, ali i pružne mreže, može napraviti samo u suradnji s državom te uz korištenje EU novca zbog veličine investicije koje nadaleko nadmašuje gradske financije.

U iščekivanju velikih projekata, u ZET-u se realiziraju oni manji. Jedan od takvih je projekt modernizacije i nadogradnje sustava za nadzor i upravljanje prometom gdje ZET testira nove ekrane koji će putnicima olakšati snalaženje u prometu. U tramvajima će postaviti ekrane na kojima će biti prikazana tramvajska trasa, koliko vremena treba do dolaska na iduću stanicu, kao i na koje se druge linije može presjesti. ❖