Inflacija i dalje izvan kontrole, u 2022. prelazimo 10 posto
Zbog Vladinih mjera i viših kamata ECB-a prognoze ekonomista neće se mijenjati
Problem je što će, prije ili kasnije, cijene morati biti ‘puštene’ zbog tržišnih kretanja
Nakon nove runde monetarnog zatezanja iz Frankfurta i paketa mjera Vlade izvjesno je da borba s obuzdavanjem inflacije, trenutno na 12,3 posto, ostaje rovovska i neizvjesna. Unatoč kombinaciji ECB-ovog rekordnog podizanja kamantih stopa i izdašnog kriznog paketa mjera Vlade, projekcije inflacije ostaju nepromijenjene ili čak u blago uzlaznoj putanji.
“Nećemo mijenjati stopu inflacije zbog donesenih mjera. Vjerujemo da će se njima samo smanjiti potencijalni rizik da trenutne projekcije stope inflacije budu više, dok je ECB-ov potez očekivan”, kaže glavna ekonomistica Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević. RBA analitičari netom prije predstavljanja vladinog paketa “za mirnu jesen” povisili su očekivanja inflacije s 9,2 na 10,6 posto ove godine, te 6,7 posto u 2023. te pri njima - ostaju.
Sa slijeganjem dojmova mjere Banskih dvora za ublažavanje šoka rasta cijena, barem mimo limitiranja cijene električne energije, djeluju više promotivno nego strateški promišljene, posebice jer neki dijelovi neodoljivo podsjećaju na već napisano u Nacionalnom programu oporavka i otpornosti, poput energetske obnove ili uloge razvojne banke (gdje se, dakako, računa na financiranje europskom injekcijom). Ipak, okosnica programa, 5,9 milijardi kuna vrijedno ograničavanje računa za struju i grijanje (na teret Hrvatske elektroprivrede) značajno će ublažiti udar na kućanstva u narednim hladnijim mjesecima, a smanjit će neizvjesnost za poslovanje poduzetnicima. “Ograničavanje cijena energije olakšat će situaciju građanima i gospodarstvu što može zaustaviti daljnje ubrzanje inflacije. Problem je što će, prije ili kasnije, cijene morati biti “puštene” zbog tržišnih kretanja”, kaže Živković Matijević.
“Vidjet ćemo konačni utjecaj mjera na samu stopu inflacije, no one će imati stabilizacijski efekt na gospodarstvo. Poduzetnici koji ranije nisu znali hoće li im računi za električnu energiju biti dva, tri ili sedam puta veći sada će imati svojevrstan štit i moći izvjesnije planirati ulazne troškove”, napominje glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač. I njegove prognoze rasta cijena ostaju zasad nepromijene pa u 2022. očekuje da će cijene prosječno porasti 10,5 posto. U idućoj godini smatra da slijedi “određeno usporavanje” na 6,5 posto, no takva kretanja pripisuje prvenstveno činjenici da su neke cijene dosegnule visoke razine koje će teško nadmašiti i efektu usporavanja gospodarskog zamašnjaka, uz i dalje neizvjesna geopolitička previranja. Povrh cijena energije, inflaciju građani najviše osjete na hrani na koju se u Hrvatskoj izdvaja relativno više u odnosu na razvijene države EU.
Vjerujemo da će mjere samo smanjiti rizik da trenutne projekcije stope inflacije budu više
ZRINKA ŽIVKOVIĆ MATIJEVIĆ
glavna ekonomistica RBA