Nakon odlaska Novateka iz Crne Gore upitno istraživanje nafte i plina
Kompanija Eni, koja je činila konzorcij s ruskim proizvođačem plina, mora pronaći novog partnera, a ako i Talijani odu crnogorska vlada može aktivirati bankarsko jamstvo od 12 mil. eura za nedovršeni posao
Konzorcij Eni-Novatek lani je obavio prvo istražno bušenje koje je pokazalo da proizvodnja ugljikovodika neće biti moguća jer je bušotina suha
Ako talijansko-ruski konzorcij Eni-Novatek izađe u potpunosti iz projekta istraživanja nafte i plina u crnogorskom podmorju vlada ima pravo aktivirati bankarsko jamstvo od 12 milijuna eura za nedovršeni posao, a ako u poslu ostane kompanija
Eni ona treba pronaći novog partnera za nastavak projekta, neslužbeno je objasnio izvor Vijesti, upućen u taj posao.
Uveli sankcije Rusiji
Naime, Leonid Mihelson, vlasnik proizvođača plina Novateka i jedan od najbogatijih Rusa, najavio je da će se postupno povući iz projekta u Crnoj Gori, prenio je ruski portal 1prime.ru. Mihelson je planove za postupno povlačenje priopćio novinarima na Istočnom ekonomskom forumu u Vladivostoku. Crnogorsko Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) nije odgovorilo na pitanja Vijesti je li ih rusko-talijanski konzorcij Eni-Novatek službeno informirao o planu da se ruska kompanija povlači iz projekta istraživanja nafte i plina u crnogorskom podmorju i ako jeste koji su razlozi za to.
”Ugovorom koji je potpisan s tim konzorcijem država se osigurala bankarskim jamstvom od 85 milijuna eura. To je jamstvo traženo da bi se osigurali za slučaj neobavljenog posla. Od te svote 73 milijuna eura je jamstvo za prvu fazu istraživanja, a za drugu fazu iznosi 12 milijuna eura. Prema ugovoru, konzorcij ima pravo izaći iz posla nakon završetka prve faze”, objasnio je izvor Vijesti.
Vlada je s tim konzorcijem 2016. godine zaključila ugovor o koncesiji za istraživanje i proizvodnju nafte i plina. Ugovor se odnosi na četiri lokacije u podmorju pokraj Ulcinja. Konzorcij je prošle godine obavio istražno bušenje koje je pokazalo da proizvodnja ugljikovodika neće biti moguća jer je bušotina suha. Prema ugovoru, konzorcij mora nakon prve faze ući u drugu te treba obaviti bušenje druge, pliće plinske bušotine, od 1500 metara.
Kada je potpisan ugovor 2016. godine moskovski list Kommersant je, pozivajući se na neimenovani izvor iz vlade Crne Gore, izvijestio da je tim potpisom Crna Gora pokazala kako je spremna održavati dobre odnose s Rusijom, bez obzira na planove o ulasku u NATO.
List je naveo da je time, nakon sedam godina od kada je raspisan natječaj, upaljeno zeleno svjetlo za istraživanje nafte i plina uz obalu Crne Gore.
Kommersant je naveo ocjenu lokalnih analitičara da će u uvjetima određene napetosti u odnosima između Podgorice i Moskve u vezi s ulaskom Crne Gore u NATO, davanje koncesije imati ne samo ekonomski, već i politički značaj.
”Uvijek smo govorili da članstvo u NATO-u neće ometati naše prijateljske odnose. Potpisani sporazum to upravo dokazuje”, rekao je neimenovani izvor iz crnogorske vlade Kommersantu. Vlada Crne Gore je u travnju ove godine, slijedeći politiku Europske unije, uvela sankcije Rusiji zbog vojne agresije na Ukrajinu.
Neće raskidati ugovor
Drugi ugovor o istraživanju nafte i plina u crnogorskom podmorju crnogorska vlada je potpisala s grčkom kompanijom Energean u ožujku 2017. godine.
Taj koncesionar još nije pronašao partnera, što je bila ugovorena obveza, s kojim bi ušao u istraživanja plina i nafte. Poslednji naknadni rok koji kompaniji odobrila vlada Crne Gore za pronalazak partnera bio je 15. srpanj ove godine.
Iako Energean nije našao partnera, iz Ministarstva kapitalnih investicija je krajem srpnja Vijestima rečeno da neće raskidati ugovor.
Koncesionar je vladi prije istjecanja tog roka dostavio prijedlog kako riješiti problem, ali o tome nema detaljnijih informacija.