Putin izmaknuo tlo pod nogama euru, dobitnik eskalacije dolar
Tržišta ni dosad nisu davala previše šanse miroljubivijem scenariju koji podrazumijeva relativno brz završetak krize
Najava djelomične mobilizacije, kao i zlokobna prijetnja nuklearnim oružjem, koju je jučer nanovo istaknuo ruski predsjednik Putin, imali su očekivani učinak na financijska tržišta, provocirajući već uobičajeni bijeg kapitala ka sigurnijim utočištima. Prema već toliko puta viđenom obrascu, najveća žrtva povišenih geopolitičkih tenzija bio je - euro. Erozija vrijednosti europske valute logična je cijena neizvjesnosti koju mogućnost daljnje eskalacije ratnog sukoba nedvojbeno pojačava.
A onda opet, europska valuta ionako već mjesecima trpi posljedice ratnog sukoba na istoku kontinenta, te je svježa provala panike zapravo tek intenzivirala negativan trend čiji korijeni sežu puno dalje u prošlost. Kao i do sada, među najvećim dobitnicima takvog razvoja događaja u prvom je redu bio američki dolar, a onda u nešto manjoj mjeri japanski jen i švicarski franak. U odnosu na početak godine, tečaj EUR/USD već bilježi dvoznamenkasti pad vrijednosti i plijeni najviše pozornosti aktera na deviznom tržištu, te se odlično uklapa u rasprostranjenu dominaciju američke valute (koju zapravo podgrijava restriktivna monetarna politika američke središnje banke). Gledamo li, međutim, stvari u nešto širem (ili vremenski duljem) kontekstu, švicarski franak je valuta koja na krilima ruske invazije na Ukrajinu niže nove rekorde; i dok je tečaj EUR/USD još uvijek relativno daleko od rekordno niskih 0,82 dolara (zabilježenih krajem 2000. godine), ali se zato tečaj EUR/CHF, skliznuvši još krajem lipnja ispod paritetne razine (po prvi puta od početka 2015. godine), jučer spustio na najnižu razinu povijesti (ispod 0,96 eura). Opisanu konstelaciju snaga na deviznom tržištu teško da može promijeniti čak i nekakav radikalan preokret na političkom planu jer se zemlje Europske monetarne unije suočavaju s visokom inflacijom i vrlo ozbiljnom prijetnjom recesije. Sličan rezon investitori primjenjuju i na tržištima roba, uvažavajući činjenicu da je Rusija jedan od najvećih svjetskih izvoznika sirovina. Stoga malo koga iznenađuju pozitivne reakcije na tržištima roba, iako je, barem u prvim satima trgovine (neposredno nakon Putinova televizijskog obraćanja), drama mahom izostala.
Tržišta ni dosad nisu davala previše šanse miroljubivijem scenariju koji podrazumijeva relativno brz završetak krize, fokusirajući se, umjesto toga, na vrlo zategnut odnos ponude i potražnje, odnosno činjenicu da Rusija predstavlja vrlo bitnu kariku u lancu globalne opskrbe sirovinama. Stoga podaci o rastu cijena sirove nafte i prirodnog plina zapravo i nisu neka vijest, jer u ovim okolnostima već i najmanji incident može inicirati paniku.