Umjerene korekcije na tržištima znak kako nema straha od nuklearnog oružja
Sdruge strane, ni zveckanje ruskim nuklearnim arsenalom već odavno više nije nikakva novost, i vjerojatno u toj činjenici valja tražiti objašnjenje vrlo umjerene korekcije na tržištima kapitala. Štoviše, nekolicina europskih burzovnih indeksa uspjela se provući s blagim rastom vrijednosti, napeto iščekujući ishod redovitog sastanka kreatora američke monetarne politike.
Dramatičan rast
Nekoliko sati nakon dramatične objave iz Moskve, situacija se uvelike stabilizirala; ako su inicijalne reakcije ulagača i odavale nekakve znakove panike, zbog kojih su azijske burze kraja dana dočekale na negativnom teritoriju, strasti su se vrlo brzo smirile, do te mjere da su čak i obveznice europskih zemalja uspjele uknjižiti blagi rast cijene. A to je, barem iz europske perspektive, vjerojatno najznačajnija vijest dana. Jer na krilima visoke inflacije rastu dugoročne kamatne stope bilježe dramatičan rast, i počesto je za nastavak uzlaznog trenda dovoljan tek skroman impuls koji bi gurnuo nova iskušenja pred Europsku središnju banku i testirao njenu načelnu spremnost da izravnim intervencijama spriječi značajniji rast prinosa na državne obveznice. Putin je tek donekle uspio destabilizirati tržišta na Starom kontinentu, isprovociravši rast premije za rizik (materijaliziran ponajprije kroz rasta cijena credit default spreadova), ali nije uspio natjerati ulagače u masovan bijeg.
O tome najbolje svjedoči kretanje prinosa na talijanske državne obveznice koji uoči predstojećih parlamentarnih izbora ionako rastu, i to uz vrlo dramatične oscilacije na dnevnoj razini.
Povećanje uloga
Naime, u samo tri mjeseca, otkako je svima postalo jasno da Europa više ne može računati na značajnije količine ruskog plina, stopa prinosa na desetogodišnje talijanske državne obveznice najprije je porasla iznad 4% (po prvi puta još od kraja 2013. godine), potom se spustila na 3%, a onda ponovo vratila iznad 4%.
U usporedbi s time, značajnijih pomaka tijekom jučerašnje trgovine nije bilo; spoznaja da se Rusija i dalje ne odriče teritorijalnih pretenzija na dijelove Ukrajine (te ih i formalno namjerava pripojiti) tek je motivirala prebacivanje kapitala iz (nominalno rizičnijih) dionica u (manje rizične) obveznice.
Putin je očito odlučio povećati ulog u svojoj igri, ali na to su, čini se, ulagači bili spremni. To, naravno, nipošto ne znači da Rusija više nije bitan faktor na financijskim tržištima, no ako je jedan od ciljeva jučerašnjeg istupa bio isprovocirati panične reakcije tržišta, pokušaj očito nije polučio željeni uspjeh, jer deprecijacija europske valute ne predstavlja nikakav odmak od aktualnog trenda. ❖