7,4 milijarde kuna više
Inflacija i osobna potrošnja snažno pune proračun
Analitičari HNB-a ističu ‘rast prihoda od indirektnih poreza’ nflacija, rast osobne potrošnje i dobra turistička sezona pumpaju prihode državne blagajne. U drugom
Ikvartalu godine, od travnja do srpnja, nastavljena su povoljna fiskalna kretanja, pa je središnja država kvartal završila u plusu od 0,6 milijardi kuna. U usporedbi s istim lanjskim razdobljem riječ je o poboljšanju salda proračuna od 7,4 milijarde kuna. Osvrćući se na javne financije, Hrvatska narodba banka (HNB) u Biltenu ocjenjuje da te brojke održavaju snažan rast prihoda uz blagi pad rashoda pri čemu se, ocrtavaju detaljni podaci Ministarstva financija za drugo tromjesečje, “rast većine glavnih kategorija poreznih prihoda (uključujući doprinose) dodatno intenzivirao”.
Pozitivna kretanja
Proračunska kretanja pozitivna su od početka ove godine. Manjak konsolidirane opće države, koja uključuje sve lokalne i regionalne jedinice i izvanproračunske fondove, do kraja ožujka popeo se na 1,3 milijarde kuna što je godišnje poboljšanje od 2,7 milijardi kuna. Sužavanje jaza između prihoda i rashoda u blagajni posljedica je primjet
BLAŠKOVIĆ
nog rasta prihoda od 4,3 posto uz istodobni 1,5-postotni pad rashoda.
Analitičari HNB-a ističu “rast prihoda od indirektnih poreza što je u velikoj mjeri posljedica rasta osobne potrošnje i porasta potrošačkih cijena”. Više cijene znače i izdašnije prihode od poreza na dodanu vrijednost, a takva kretanja u skladu su s očekivanjima središnje banke da će osobna potrošnja u ovoj godini porasti unatoč padu realne plaće zbog inflacije i neizvjesnosti zbog rata u Ukrajini.
Oporavak iznenadio
Dok je oporavak uz stopu rasta BDP-a u drugom kvartalu iznenadio odrazivši se na priljeve iz poreza dobit, vjetar u jedra izašnijem punjenju proračuna stiže zbog povoljne situacije na tržištu rada koja se prelijeva na prihode od poreza na dohodak i doprinose.
”Na pad ukupnih rashoda proračuna ponajviše su djelovali rashodi za subvencije, odražavajući u velikoj mjeri povoljniju epidemiološku situaciju i posljedično smanjenje isplata potpora poduzećima za očuvanje radnih mjesta.
S druge strane, rashodi za intermedijarnu potrošnju, socijalne naknade i naknade za zaposlene bilježe blagi rast na godišnjoj razini”, navodi se. ❖