‘Mali’ premašili 70% prihoda
gospodarstva, jači su nego 2019.
Još lani mikropoduzećima je energetski udar donio 8,5% veće račune, malima su porasli više od 20 posto, a srednjima više od četvrtine
Mali poduzetnici, stup domaće ekonomije kako ih se s pravom naziva, oporavili su se iz pandemijske krize lakše pa i snažnije prebacili rezultate nego veliki igrači, a izgledno je da im je veličina prednost i u aktualnoj energetskoj krizi. Rezultati su to analize poslovanja mikro, malih i srednjih tvrtki koju je znanstvenica Maruška Vizek s Ekonomskog instituta Zagreb izradila za Mastercardovu plaformu Uplift. Lani su troškovi energije porasli za trećinu (do srpnja ove godine još 80 posto, ali analiza ne uključuje 2022.) što se u račune poduzetnika neravnomjerno prelilo, zavisno o njihovom kapitalnom intenzitetu. Za mikropoduzeća energetski udar donio je 8,5 posto veće račune, malima su porasli više od 20 posto, a srednjima više od četvrtine budući da oni u pravilu imaju više opreme i strojeva koji podrazumijevaju veću potrošnju energije.
S tako neravnomjernom potrošnjom, mjerenom udjelom računa za energiju u ukupnim rashodima, i Vladin paket mjera za zaštitu gospodarstva mogao se bolje usmjeriti, smatra autorica istraživanja. “Što su poduzeća veća, ujedno su i osjetljivija na energetske šokove. Manji poduzenici ujedno su fleksibilniji i preživjet će stoga lakše nego veliki. S obzirom da Vlada raspolaže sa svim podacima o udjelu rashoda za energiju dostupnima na ‘klik’, moglo se pametnim politikama bolje naciljati mjere. Ovako ispada da se horizontalnim pristupom, bez neke vrste cenzusa, oni kojima je pomoć potrebna ostali izloženi, a drugi su dobili bespotrebnu subvenciju”, kaže Maruška Vizek, podsjećajući da su i pandemijske mjere pomoći gospodarstvu imale pragove pada prihoda. “Trebali bismo težiti da imamo pametne politike, moglo se puno detaljnije usmjeriti pomoć, budući da su pojedini sektori poput prijevoza i skladištenja, u nekoj mjeri hotelijeri, nesrazmjerno snažnije pogođeni”, kaže. Od 142 tisuće pravnih osoba u privatnom vlasništvu prošle godine, gotovo 128 tisuća činile su mikro tvrtke s do deset zaposlenih. Malih, koji zapošljavaju do 50 radnika, bilo je oko 12 tisuća, a srednjih tek 1901. Zajedno su zapošljavali 653 tisuće ljudi, gotovo 75 posto svih koji rade u korporativnom sektoru u Hrvatskoj. S fokusom često usmjerenim na velike, moćne i glasne igrače, ispod radara (neopravdano) prolazi da su mali ostvarili 543 milijarde kuna prihoda, 70,8 posto cifre koju zaradi cijeli korporativni sektor, 29,5 milijarde kuna dobiti, 117,5 milijardi kuna od izvoza (30,5 milijardi kuna više u godinu dana!) te da su odradili oko 9 milijardi kuna ulaganja.
Realna je mogućnost da završimo u recesiji u prva dva kvartala 2023., zbog ovisnosti o plinu i energentima prema vanjskim izvorima koje Europa ima. Moguće je da ta recesija bude plitka i kratka, dakle ništa alarmantno, ali ključ problema neće biti cijena nego dostupnost energenata. Bude li ih manjkalo, a vlade velikih zemalja odluče primijeniti ograničenja potrošnje za svoje industrije, tada je recesija neminovna i u Europi, a i u Hrvatskoj, bar nakratko”, izjavio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke na rovinjskom Weekend Media Festivalu, javlja Novi list.
Objasnio je da je nemoguće procijeniti efekte odluke da Njemačka ograniči, primjerice, potrošnju energenata za samo 20 posto za svoje industrije, koje onda daju in
- pute nizu drugih djelatnosti u Europi i u svijetu. Tada će lanci opskrbe na duže staze biti pogođeni, i recesija će biti neminovna. Iako HNB procjenjuje da bi očekivana stopa inflacije u Hrvatskoj u idućoj godini mogla biti na stopi od relativno podnošljivih 4,6 posto, to neće biti moguće ako Njemačka, Francuska i drugi veliki sustavi ostanu bez ruskog plina i ograniče potrošnju u svojim industrijama. Dakle, inflaciju za 2023. je nemoguće prognozirati jer je sve neizvjesno, i u magli, kaže guverner HNB-a.