Broj poduzeća lani rastao za 4372, zaposlili gotovo 21.000 više ljudi
U godini oporavka od pandemije mali, srednji i mikropoduzetnici rasli su brže od nacionalnog prosjeka, viši prihodi ostvareni u svim dijelovima Hrvatske
Maruška Vizek:
‘Vlada je mogla puno detaljnije usmjeriti pomoć tvrtkama za energetsku krizu. Ovako ispada da su horizontalnim pristupom, bez neke vrste cenzusa, oni kojima je pomoć potrebna ostali izloženi, a drugi su dobili bespotrebnu subvenciju’
Slika prosječnog MMS poduzetnika lani je izgledala poprilici ovako: zapošljavao je 4,6 radnika, raspolagao s 4,9 milijuna kuna imovine, ostvarivao 3,8 milijuna kuna prihoda, od izvoza 826 tisuća kuna i gotovo 300 tisuća kuna dobiti u neto iznosu. Pritom je u 2021. uložio oko 68 tisuća kuna. U tri posljednje godine (od 2019. do lani), krizi unatoč, pokazatelji poslovanja segmenta mikro, malih i srednjih, bili su u uzlaznom trendu. Rasli su prihodi, dobit, ukupna imovina, broj zaposlenih, smanjeni gubici, povećan izvoz.
“Unatoč i dalje otežanim uvjetima poslovanja izazvanih pandemijom u 2021., koja je za hrvatsko gospodarstvo bilo godina oporavka nakon općeg šoka koji je svijet pogodio godinu prije, bilo je za 4372 privatnih MMS poduzeća više nego u 2020.”, navodi se u analizi.
Imala su 48,7 milijardi kuna više imovine, a isplatila 3,2 milijardi kuna više za neto plaće koja je u prosječnom iznosu porasla s 5542 kuna na lanjskih 5499 kuna.
U usporedbi s pretpandemijskom 2019., zaposleno je gotovo 21 tisuću ljudi više.
“MMS poduzetnici u godinama oporavka od pandemije rasli su brže od nacionalnog prosjeka i to je vrlo zanimljivo, slično je bilo i u prethodnoj krizi. Tempo rasta posljedica je njihove agilnosti što potvrđuju rezultati prihoda, dobiti i zaposlenosti za 2021. Unatoč neizvjesnosti i problemima u dobavnim lancima prebacili su predrecesijske rezultate, dok je cjelokupna ekonomija samo došla na razinu koju je ranije imala”, ističe Vizek.
Lani je BDP rastao 10,2 posto, nadoknadivši potonuće od 8,1% izazvanog zatvaranjem gospodarstva u prvoj godini Covida.
Lani je cijeli MMS segment u svim županijama ostvarivao više prihode, no rezultati poslovanja se razlikuju, posebice kada su u pitanju prihodi i profitabilnost, i to zahvaljujući oporavku turizma pa su predvodila obalne županije. Iznimka su Vukovarsko-srijemska i Sisačko-moslavačka županija koje su ostvarile najveće stope rasta prihoda od 64,7 i 33,2 posto i slijede sve priobalne županije.
Iako je divljanju cijena električne energije i plina svakodnevna tema ove godine, vrijedi podsjetiti da su energenti poskupjeli još lani, za nemalih 32,7%, što je cijelom segmentu u prosjeku donijelo 18,6 posto veće račune. Premda je oporavak bio razmjeran među mikro, malima i srednjima, to ne vrijedi i za udar energenata. Srednji su lani platili 44,1 milijardu kuna računa za energiju, mali 3,8 milijardi, a mikro poduzetnici 2,9 milijardi. “Može se stoga zaključiti da se rast troškova energije u 2021. najsnažnije prelio na srednja poduzeća koja iskazuju i najveći energetski intenzitet i najveću izloženost njihove profitabilnosti na povećanje povećanja troškova energije”, ističe se.
Najsnažniji udar troškova energije pogodio je hotele i restorane (37,1% više), prijevoz i skladištenje (33,5%), administrativne, uslužne i pomoćne djelatnosti (29,3%) te agrar (28,1%).
Najmanji rast osjetili su u trgovini (5,8%), dok su u zdravstvenoj i ostalim uslužnim djelatnostima čak zabilježili smanjenje troškova u 2021.
“Najveće udjele rashoda za električnu energiju u ukupnim rashodima bilježe poduzetnici u djelatnostima prijevoza i skladištenja (11,5 posto) te rudarstva i vađenja (11,1 posto). Kako udio troškova za energiju MMS poduzetnika u svim drugim djelatnostima iznosi manje od 3 posto, poduzetnici koji posluju u djelatnosti prijevoza i skladištenja te u rudarstvo i vađenju definitivno će biti najizloženiji rastu cijena energije u 2022.”, previđa se u analizi. ❖