Pokrenuli 46 prekršajnih postupaka - 25 osuđujućih presuda, nijedan izgubljen spor

Da slika nije crno bijela, upozoravaju naši sugovornici s tržišta kapitala koji su pristali na razgovor, ali pod uvjetom anonimnosti.

”Zakon propisuje odgovornost za poslovanje Uprave, NO-a i skupštine. Skupština dioničara postavlja nadzorni odbor koji imenuje upravu i nadzire njezin rad, revizori revidiraju izvješća. Hanfa nije odgovorna za sve što se događa na tržištu i ne smije se uplitati u investicijske odluke. Upravu Ine direktno bira politika, kako sad očekivati da će takve strukture adekvatno nadzirati kako se sklapaju ugovori?”, kaže dobar poznavatelj situacije.

Pod ingerencijom Agencije su svi sudionici tržišta osim banaka; investicijski i mirovinski fondovi, osiguranja, leasing kompanije, investicijska društva, burza, depozitorij, faktoring… Nadzor nad izdavateljima vrijednosnih papira, samom Inom u ovom slučaju, nije iako je nakon propasti Agrokora regulator krenuo pojačavati izvješćivanje o korporativnom upravljanju. Inin Kodeks o korporativnom upravljanju - upitnik o usklađenosti za 2021. dostupan je na stranicama Burze.

Na kritike da Hanfa ne sankcionira kao nekada, Ante Žigman vadi svoju statistiku:

Rušenje rješenja na sudovima

”Od 2018. do 2022. pokrenuto je 46 prekršajnih postupaka protiv subjekata nadzora - 25 pravomoćno osuđujućih; 9 okončanih zastarom; 12 još u tijeku, a niti jedan spor nije izgubljen. Također, od 2018. do 2022. pokrenuto je više od 20 upravnih sporova, trenutno bez izgubljenog spora”, podcrtava.

”Za usporedbu, do veljače 2018. Hanfi je pred različitim sudskim instancama poništeno 18 rješenja tj. nadzornih mjera (upravni sudovi, Vrhovni sud RH, Ustavni sud RH) kao i 42 prekršajna postupka”, uzvraća.

Gotovo 60 posto prekršajnih prijava podnesenih do 2011. godine završilo je zastarom. Od sredine 2013. uvedeno je načelno oportuniteta (proporcionalnosti) koje omogućuje javnom tijelu da ovisno o težini, značaju i posljedicama utvrđene nezakonitosti diskrecijski odluči hoće li pokretati prekršajne postupke ili će biti dovoljno da se takva nezakonitost “sanira” samo nadzornom mjerom.

”Podnošenje ‘stotina’ prijava i kažnjavanje danas više nije svrha sama po sebi niti je to dokaz da regulator u potpunosti obavlja svoj posao”, kaže Žigman.

Samodol i afera Spice

I sam Samodol bio je pod paljbom politike zbog afere Spice kad se direktore Podravke sumnjičilo za pokušaj preuzimanja novcem novcem kompanije. I on je na prozivke odgovarao istim argumentom o nenadležnosti Hanfe. Afera Spice nakon 12 godina pravosudne trakavice završila je oslobađajućom presudom.

Vrijedi napomenuti da je transparentnost na domaćem tržištu kapitala teško ostvariv ideal u najboljim danima, a kamoli kad investitore treba obavijestiti da u firmi nešto ‘škripi’. Ini je trebalo puna četiri dana nakon što su istražitelji iznijeli šokantnih milijardu kuna štete da se očituje na burzi.

Poručili su da je prvooptuženi Damir Škugor sve radio na svoju ruku, a mogao je samostalno potpisivati ugovore do 20 milijuna eura. Istražitelji optuženike sumnjiče da su preko tvrtke OMS-Ulaganje plin kupovali plin od Ine, odnosno Plinare Istočna Slavonija po fiksnoj cijeni i preprodavali ga u inozemstvu za deset puta više. Da nešto ozbiljno ne valja u korporativnom upravljanju svjedoči činjenica da je cijela operacija neprimijećeno trajala dvije godine. Tek nakon što je pola milijarde kuna sjelo na račun Škugorova oca, umirovljenika Dane, istražitelje su alarmirale banke (koje su puhale na hladno nakon što je najveća platila milijunsku kaznu zbog klimavih procedura oko pranja novca).

Zagrebački odvjetnik Mićo Ljubenko kazao je “da bi Hanfa u teoretskom smislu imala sekundarnu nadležnost s obzirom na to da je Ina dioničko društvo koje kotira na burzi i objavljuje informacije o poslovanju”, no prvenstveno smatra da bi trebalo gledati prema energetskim regulatorima.

Regulator kao krezubi tigar

Iz perspektive članova mirovinskih fondova i poreznih obveznika postavlja se pitanje opsega nadležnosti regulatora, kažu naši sugovornici. Stječe se dojam da je regulator u nizu afera bio krezubi tigar. Slučaj godina nezakonitog obračunavanja kamatnih stopa i marže leasinga, kojem su pribjegla gotova sva društva na štetu oko 50 tisuća klijenata, a spominjali se iznosi u desecima milijuna eura, završio je nalaganjem ispravljanja nezakonitosti i porukom da je većina otišla u zastaru. U Matekovom mandatu dogodio se kolaps Agrokora, gubici za mirovinske fondove i prikriveno financiranje mjenicama koji je uzdrmao faktoringe. U sva tri slučaja utvrđena je šteta, uslijedile opaske da su rizici dio procesa ulaganja i konstatacija da su regulatoru vezane ruke.

”U nekim područjima regulatori imaju ogromne ovlasti, a u drugima loše regulirani što stvara neizvjesnost, dovodi do neprovedivih odluka i pravnog nereda”, kaže nam jedan sugovornik.

Uzroke pravnog nereda treba tražiti i na političkoj adresi. Zajednička potka bio je usko isprepleten biznis s politikom koja vuče konce i kadrovira, neovisno o vlasničkom udjelu ili stručnosti. Spomenuti Škugor, od kojeg se svi ograđuju, a on sam kratko rekao da je to bila “poslovna politika Ine”, u kuloarima se spominjao kao mogući novi šef HEP-a. ❖