Fiskalizirani promet u rujnu za petinu veći nego prošle godine
Potrošnja Kafići, restorani i ostali ugostitelji od početka 2022. prijavili 18,5 milijardi kuna, a lani 11,4 milijardi
U plusu i administracija
U Administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima u rujnu je prijavljen 291 milijun kuna fiskaliziranog prometa nasuprot 173 milijuna kuna u rujnu 2021.
Utjecaj inflacije očituje se na činjenici da je rast prometa od 20 posto ostvaren na 4,4 posto većem broju izdanih računa
Srujnom se polako podvlači crta pod ovogodišnju turističku sezonu, a dok iz resornog ministarstva već iznose i procjene da bi prihodi od turizma ove godine mogli iznositi oko 11,3 milijarde eura, iz Porezne uprave stigli su najnoviji “čvrsti” podaci o kretanju potrošnje mjerene fiskaliziranim prometom – za rujan.
Prema tim podacima, u rujnu je nastavljen nominalni rast prometa u većini gospodarskih djelatnosti obveznika fiskalizacije. Ukupno je ostvareno 24,16 milijardi kuna fiskaliziranog prometa, što je petinu više nego lani, a taj promet ostvaren je na 4,4 posto većem broju izdanih računa.
Dvoznamenkasti rast prometa očekivano bilježe i poduzetnici u djelatnosti pružanja smještaja i ugostiteljstvu. Ipak, budući da je već lanjski rujan bio iznad očekivanja, usporedbe s prošlom godinom više ne pokazuju tako visoke stope rasta, pogotovo kad se uzme li u obzir utjecaj rasta cijena. U prošlom mjesecu u kategoriji Smještaja izdano je računa u vrijednosti 1,86 milijardi kuna, što je u odnosu na lanjski rujan 262 milijuna ili 16,3 posto više. U ugostiteljskim djelatnostima (Priprema i usluživanja hrane i pića) obveznici fiskalizacije prijavili su u rujnu 2,4 milijarde kuna prometa nasuprot 1,9 milijardi zabilježenih u lanjskom rujnu, što znači da je u tom segmentu rast prometa bio nešto većih 26 posto.
Pečat dobre sezone
I kumulativno su ove godine stope rasta fiskaliziranog prometa nešto izraženije u ugostiteljstvu. Naime, kod usluga pružanja smještaja devetomjesečni promet dosegnuo je 14 milijardi kuna, dok su u istom razdoblju lani karticama i gotovinom tim poduzetnicima plaćeni računi vrijedni 9,6 milijardi.
Istodobno, kafići, restorani i druge vrste pripreme i usluživanja hrane i pića od početka godine prijavili su kroz sustav fiskalizacije 18,5 milijardi kuna naspram lanjskih 11,4 milijardi. Jači kumulativni rast prometa ugostitelja dijelom se može pripisati manjoj sezonalnosti tog segmenta i činjenici da je u prvom dijelu prošle godine utjecaj epidemioloških ograničenja još bio popriličan. Među djelatnostima koje su u ljetnim mjesecima naslonjene na turizam i kategorija Prijevoz i skladištenje, kod koje je ujedno izražen i utjecaj cijena goriva na promete. Poduzetnici iz te branše prijavili su u rujnu gotovo 406 mijuna kuna fiskaliziranog prometa, što je u odnosu na isti lanjski mjesec (s 300 milijuna prometa) 35 posto više.
Pečat dobre turističke sezone, ali i rasta cijena usluga vidljiv je i u Administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima u kojima je prošli mjesec prijavljen 291 milijun kuna fiskaliziranog prometa nasuprot 173 milijuna kuna u rujnu 2021.
U ljetnim mjesecima, pak, na fiskalnim blagajnama trgovaca na malo mjesečno se obavi i po više od sto milijuna plaćanja karticama i kešom. I prošlog mjeseca broj izdanih računa premašio je tu brojku, a vrijednost tih računa za ukupnu trgovinu na malo (osim motornih vozila) prošli je mjesec dosegnula gotovo 11 milijardi. To je, očekivano, osjetno manje nego u kolovozu (s 12,7 milijardi kuna), ali je i približno 1,5 milijardi kuna više nego u lanjskom rujnu, što znači da je ostvareni promet nominalno blizu 16 posto veći.
Trgovci na +18%
Nešto manje od polovice prošlomjesečnog prometa odnosi na supermarkete i hipe r markete, t j. ne specijalizirane prodavaonice pretežito hranom, pićem te duhanskim i proizvodima za kućanstvo. U njima je u rujnu potrošeno gotovo 5,4 milijarde kuna, dok su u u istom mjesecu 2021. zabilježili 4,6 milijardi kuna fiskaliziranog prometa.
Budući da je u prvih sedam-osam mjeseci fiskalizirani promet u maloprodaji u odnosu na prošlu godinu bio na oko 18% rasta (zbog više osnovice kod super i hipermarketa rast je bio nešto manji) vodeći trgovci očito i s krajem rujna drže solidne dvoznamenkaste stope nominalnog rasta prometa. I kad se “oduzme” utjecaj rasta cijena, solidan je to rezultat. ❖