Srbija razvija vinski sektor: Broj vinarija povećan s 240 na čak 450
Izazovna godina Tijekom proljeća Srbija je imala tuču, prije toga veliku sušu koja je dugo trajala i na kraju su imali kišu na samom početku berbe
Osim onih koji su sve uspjeli završiti, sigurno će biti i onih vinara koji će imati 20 do 30 posto manji urod
Berba bijelog grožđa u Srbiji završila je oko 20. rujna, ovisno o položaju i regiji gdje su vinogradi. Crne sorte beru se početkom listopada, a u Uniji vinara i vinogradara Srbije vjeruju da će berba biti gotova za mjesec dana. Nadaju se da kiše neće puno pogoditi ove sorte jer su puno otpornije, a crna vina će biti kvalitetna. U Srbiji je pod vinogradima između 24.000 i 26.000 hektara, a zasađeno je novih 550 hektara, što je prema mišljenju stručnjaka nedovoljno, no ono što ohrabruje je da se broj vinarija povećava. Primjerice Srbija je 2014. godinu imala oko 240 vinarija, a danas ih ima oko 450, što je solidna brojka za našu malu zemlju i mislim da će sigurno rasti u narednom razdoblju. Očekujemo da će sljedeće godine biti između 500 i 600 vinarija u cijeloj Srbiji. Godišnja proizvodnja kreće se između 15 i 17 milijuna litara. Te količine su donekle zadovoljavajuće, jer mogu zadovoljiti domaće tržište, ali s obzirom na to da se sve više izvozi, trebalo bi ih povećati, izjavio je za Biznis.rs direktor Udruženja vinara i vinogradara Srbije Stevan Rajta.
“Ova godina je bila izazovna za sve vinare i vinogradare. Može se reći da je bilo izuzetno teško i da je bilo puno posla u vinogradima. Tijekom proljeća imali smo tuču, prije toga veliku sušu koja je dugo trajala i na kraju smo imali kišu na samom početku berbe. Zbog obilnih padalina grožđe je istrulilo pa su vinari morali birati trenutak kada će ga okrenuti. Neki su uspjeli, neki nisu”, kazao je Stevan Rajta. Prema njegovim riječima, sjeverni dio Srbije je dosta stradao zbog velikih vrućina, grožđe je izgorjelo i stradalo. Središnji i južni krajevi, gdje je bilo nešto više vlage, nisu tako loše prošli. Vinari su uspjeli na vrijeme obaviti berbu grožđa i stoga mogu očekivati solidnu berbu. “Osim onih koji su sve uspjeli završiti na vrijeme, sigurno će biti i onih vinara koji će imati 20-30 posto, a neki i 50 posto manji urod. Bit će slabije kvalitete, ali vjerujemo da će vinarije to uspjeti nadoknaditi modernim tehnologijama, kako bi iz grožđa izvukli maksimum, dodao je. U Srbiji su od bijelih sorti najzastupljeniji chardonnay, rizling, muškat, sauvignon i tamjanika, dok su od crnih sorti najviše cabernet, merlot i prokupac. Rajta kaže da Srbija ima sreće jer može proizvesti kvalitetno grožđe, ali je ove godine kvaliteta sorti potpuno drugačija. “Bit će dobrog vina, ali opet rano je o tome govoriti dok se prerada ne završi i dok se ne vidi što se i kako radilo. Grožđe treba imati sve organske spojeve koji su mu potrebni, poput šećera, kiselina, polifenola i drugih hranjivih tvari, kako bi se dobila ravnoteža i određena razina vina. Oni koji nisu uspjeli postići tu ravnotežu, kao što sam spomenuo, morat će to nadoknaditi modernom tehnologijom. No, vinari koji rade na tradicionalan način, ručno, u problemu su. Svakako, krajem studenog ćemo vidjeti koja će nam biti prva vina, kazao je ovaj stručnjak. ❖