Za najimućniju petinu inflacija 12,7 posto, za najslabiju 14,5
Rast cijena nije isti za kućanstva s niskim i visokim dohotkom, kolika je razlika?
Istraživanje EIZ-a upućuje na razliku inflacije između 1. i 10. dohodovnog razreda od oko pet bodova
Razlika inflacije za deset posto dohodovno najslabijih i deset posto najjačih kućanstava u Hrvatskoj iznosi oko pet posto, procjena je koje je nedavno iznijela Marina Tkalec, viša znanstvena suradnica na zagrebačkom Ekonomskom institutu. No pojedinačno gledano, dodala je, ima i kućanstva čija je inflacija 30 posto, To su neki naglasci iz druge faze trogodišnjeg istraživačkog projekta o nejednakostima inflacije u Hrvatskoj, na kojemu radi s još dvojicom kolega, Ivanom Žilićem i Ivicom Rubilom. Nakon što su prije nepunih godinu dana objavljeni prvi rezultati, ovaj tjedan očekuje se predstavljanje novih spoznaja o raznim aspektima nejednakosti inflacije.
U kojoj mjeri recentna kretanja inflacije različito utječu na različite skupine stanovništva i kako se kućanstva s niskim i visokim dohotkom suočavaju s različitim stopama inflacije zbog razlika u obrascima potrošnje tema je kojom se bavi i međunarodni think tank Bruegel. Ovih dana objavio je usporednu sliku za zemlje Europske unije s podacima za kraj prošle godine, s tim da taj pregled ne uspoređuje decile već petinu kućanstava s najnižim dohocima i petinu najbolje stojećih. Ukratko, Hrvatska se uklapa u prevladavajući obrazac među članicama Unije: kućanstva s niskim dohotkom danas se suočavaju s višom stopom inflacije od onih s visokim. Ima u EU i suprotnih primjera, s višom inflacijom za bogatija kućanstva, ali znatno ih je manje i to su uglavnom najrazvijenije članice EU, poput Švedske, Finske i Njemačke.
Prema Bruegelovim podacima, u Hrvatskoj je razlika između donjeg i gornjeg kvintila manja od dva postotna boda (1,86 pb). Za donji je inflacija na kraju prošle godine bila 14,55, a za gornji 12,7 posto. Razlika se možda ne čini velikom. No, i unutar tih razreda postoje nemale razlike, a jaz donekle ublažavaju i državne intervencije, posebice kod cijena energenata i hrane. Usto, treba imati na umu da je za utjecaj na nejednakost inflacije važno da se cijena određene kategorije potrošnje promijeni i da čini različit udio u košaricama potrošnje kućanstava s niskim i visokim dohotkom.
Dok npr. nagli porast cijene goriva povećava ukupnu inflaciju, kućanstvo bez automobila time će biti manje pogođeno nego ono s automobilom ili dva. Isto poskupljenje jednostavno ima različit utjecaj ovisno o udjelu u ukupnim izdacima kućanstva.