U ožujku novi skok cijene novca i odabir daljnjeg smjera monetarne politike
ECB podigao ključne kamate za 0,5 bodova, brine visoka temeljna inflacija
Druge strane monetarnog stezanja, opipljivog smanjenja bilance, zasad nema
Europska središnja banka podignula je ključne kamatne stope za pola boda u četvrtak najavivši da će učiniti isto na idućem sastanku u ožujku unatoč posljednjim podacima o usporavanju inflacije u eurozoni te ublažavanju tempa stezanja američkog Feda.
Kao što se ranije očekivalo, središnja banka eurozone podignula je depozitnu stopu, kamatnu stopu koju plaća komercijalnim bankama na depozite, na 2,5 posto, s prethodnih 2 posto u prosincu. Aktualne kamatne stope time su skočila na najviše razine u posljednjih 14 godina. Otkad je započeo sa zatezanjem monetarne politike u posljednjih pola godine, od srpnja do početka veljače ECB je podigao depozitnu stopu za tri postotna boda, s -0,5 posto, na 2,5 posto.
Kako dalje?
Oblikujući inflatorna očekivanja u narednim mjesecima Upravno vijeće, u čijim odlukama od početka siječnja aktivno sudjeluje u guverner HNB-a Boris Vujčić ulaskom Hrvatske u eurozonu, odaslalo je jasnu poruku da se agresivno stezanje nastavlja, čak i unatoč padu cijena energije.
”Upravno vijeće namjerava podići kamatne stope za dodatnih 50 baznih bodova na sljedećem sastanku o monetarnoj politici u ožujku. Tada će procijeniti daljnji put svoje monetarne politike”, priopćio je ECB. Čelnica ECB-a Christine Lagarde rekla je da namjera o novom skoku za pola boda nije “neopoziva”, no ne i vjerojatna. “Ne mogu smisliti scenarije, osim ako nisu prilično ekstremni, u kojima se to ne bi dogodilo”, rekla je Lagarde.
Frankfurt poručuje da će se održavanjem kamatnih stopa na restriktivnim razinama s vremenom smanjiti inflacija “jer će se smanjiti potražnja i rizik trajnog porasta inflacijskih očekivanja”. Buduće odluke nakon ožujka, vagat će se prema podacima od sastanka do sastanka. Lagarde ističe da su rizici (monetarnog stezanja) za ekonomsku aktivnost i prognoze inflacije balansiraniji nego što su bili, ocijenivši da je europsko gospodarstvo otpornije od očekivanja. Prva procjena Eurostata pokazala je da je inflacija u području eura u siječnju nastavila usporavati treći mjesec zaredom. Mjerena harmoniziranim indeksom cijena (HICP) pala je na 8,5 posto s 9,2 posto u prosincu prošle godine (a prethodno 10,1 u studenom).
Oprez u Frankfurtu
Pad je bio snažniji od očekivanja zahvaljujući smirivanju cijena energenata, no inflacija i dalje ostaje daleko iznad ciljanih 2 posto. Oprez u Frankfurtu izgledno je posljedica činjenice da je temeljna inflacija, ona koja isključuje promjenjive cijene hrane i energije, ostaje iznimno visoka. Štoviše, prošlog mjeseca ubrzala je na 7 posto, sa 6,9 posto u prosincu, zbog pritiska cijena prerađene hrane i industrijskih dobara iako je rast cijena usluga, koji odražava za inflatornu spiralu problematična usklađivanja plaća, blago popustio. (Treba podcrtati da ECB ima uvid u usklađivanje plaća, poput kolektivnih ugovora u članicama, s većim odmakom nego domaći HNB, pa ta bojazan ostaje otvorena).
Cijene u Hrvatskoj kreću se u istom smjeru kao u eurozoni, no situaciju dodatno komplicira činjenica da je inflacija 4 boda iznad europskog prosjeka. Preliminarna procjena statističara za cijene u Hrvatskoj, također, potvrđuje usporavanje rasta cijena na godišnjoj razini, na 12,5 posto (HIPC), s 12,7 posto u posljednjem mjesecu prošle godine.
Druge strane monetarnog stezanja, opipljivog smanjenja bilance, zasad nema. ECB je odlučio da će se portfelj u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (APP) smanjivati za prosječno 15 milijardi eura od početka ožujka do kraja lipnja 2023. te provoditi djelomično reinvestiranje kao dosad. Kod hitnog programa kupnje zbog pandemije (PEPP) nastavlja se s reinvestiranjem dospjelih glavnica barem do kraja 2024. ❖
Christine Lagarde:
‘Ne mogu smisliti scenarije, osim ako nisu prilično ekstremni, u kojima se ne bi dogodilo novo podizanje kamatnih stopa’