Svaki četvrti mladi u Hrvatskoj ne može dobiti ugovor za stalno
Hrvatska je u europskom vrhu po broju ugovora o radu na određeno, a to ne mijenja niti masovno iseljavanje, pokazuju podaci Eurostata
Prestižu nas samo Portugal, Španjolska, Italija i Nizozemska u kojima se taj postotak kreće oko 40%
Više od četvrtine mladih u Hrvatskoj radi na određeno. S udjelom od 27,3 posto mlađih od 30 godina koji su privremeno zaposleni Hrvatska nije najgora u Europskoj uniji, ali je među najgorima, pokazuje najnovija statistika Eurostata. Prestižu nas samo Portugal, Španjolska, Italija i Nizozemska u kojima se taj postotak kreće oko 40%. A kada mladi ne mogu pronaći sigurno zaposlenje treba li onda čuditi masovno iseljavanje iz zemlje?
Loša pozicija
Naime, istraživanje “Iskustvo rada na određeno” pokazuje da gotovo polovica zaposlenih na određeno nema jednake uvjete rada kao oni zaposleni na neodređeno. Diskriminirali su prema različitim osnovama. Primjerice, gotovo četvrtina ispitanih u istraživanju koje su proveli Institut za društvena istraživanja i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), imala je nižu plaću od onih s ugovorom o radu na neodređeno. Također, navodili su i da termine godišnjeg odmora i slobodnih dana ne mogu jednako birati, a bili su i u lošijoj poziciji pri ostvarivanju prava na bolovanje. Osim toga, rad na određeno otežava pristup financijskim uslugama, poput kredita i minusa, što otežava rješavanje nekih ključnih životnih pitanja – kao što je kupovina nekretnine.
Ovo, nažalost, nije samo problem mladih. Statistika pokazuje da je raširenost rada na određeno općenito sve prisutnija. Tako je 2000. na određeno u Hrvatskoj radilo tek osam posto svih zaposlenih, a krajem prošle godine 14%.
Najčešći razlozi zašto su poslodavci zapošljavali na određeno su, objašnjava Sunčica Brnardić, izvršna tajnica za radno i socijalno pravo SSSH-a, probni rad i rizici poslovanja, a najčešće ih koriste mikro i mali poslodavci te ugostiteljski sektor što se povezuje s visokim udjelom sezonskog rada u Hrvatskoj.
Ono što je Hrvatska specifičnost jest činjenica da od svih zemalja EU-a bilježimo najveći rast rada na određeno, a ujedno Hrvati se, znatno manje nego državljani drugih europskih zemalja, mogu nadati da će ugovor na određeno biti pretvoren u onaj na neodređeno.
Nova pravila
Važan doprinos ovakvim trendovima sigurno je dala i regulativa, točnije Zakon o radu. Njime je 2013. ukinuta lista dopuštenih razloga zapošljavanja na određeno. Zanimljivo, upravo od 2014. bilježimo najveći porast ugovora na određeno. “Rad na određeno postao je pravilo, a trebao bi biti iznimka”, upozorava Brnardić.
Najnovijim zakonskim izmjenama država je ograničila ugovore na određeno na tri načina - u trajanju, broju i razlozima. Poslodavci sada moraju imati objektivan razlog zašto nekoga privremeno zapošljavaju. Također, s istim radnikom ne smiju sklopiti više od tri uzastopna ugovora na određeno, a njegovo trajanje ne smije biti duže od tri godine.
Brnardić navodi da su ove izmjene korak naprijed jer ograničavaju mogućnosti nezakonitost i zlouporabe. Međutim, upozorava, nije dobro da su agencije za zapošljavanje izuzete od ovih ograničenja. Broj ugovora na određeno, unatoč nedostatku radnika, tako možda ipak neće drastično pasti jer veliki broj stranih radnika, a kojih je u Hrvatskoj sve više, radi upravo preko agencija za zapošljavanje i na određeno. ❖
Utjecaj regulative Važan doprinos ovakvim trendovima sigurno je dao i Zakon o radu kojim je 2013. ukinuta lista dopuštenih razloga zapošljavanja na određeno