Učinke većeg osobnog odbitka mnogima poništava već inflacijska klauzula
Na bruto plaću između 1300 i 1500 eura prosječno povećanje neto plaće bi iznosilo oko 8 eura
Vlasti gradovima i općinama čiji je proračuni danas u većoj ili manjoj mjeri oslanjaju i na prireze porezu na dohodak imaju približno pola godine za kalkulacije i simulacije kako se prilagoditi poreznim promjenama koje je Vlada prezentirala prije dva dana. Koliko će lokalnih jedinica od njih oko 350 koje od iduće godine čeka ukidanje prireza iskoristiti mogućnost da taj prihod djelomično ili potpuno nadoknade određivanjem nešto viših stopa poreza na dohodak u okviru raspona koje je Vlada već iznijela), stvar je i političkog vaganja, kao uostalom i odluke da možda gubitak prihoda nadomjeste povećanjima nekih drugih nameta koji su u njihovoj nadležnosti.
Propisani maksimum
Od poreza na potrošnju i kuće za odmor za koje im se propisani maksimum povećava sa sadašnjih dva na pet eura po kvadratu do onoga za korištenje javnih površina ili paušalnog oporezivanja tuirstičkih najmova.
Kako bilo, u određivanju gornje granice raspona za buduće stope poreza na dohodak Vlada se, čini se vodila razmjerima gubitaka općina, manjih i većih gradova, kao i grada Zagreba koji i trenutno za prireze imaju različito postavljene najviše stope (općine do 10 posto, manji gradovi do 12, veći do 15, a Grad Zagreb (do) 18 posto).
Najglasnije na cijeli koncept novog kruga porezne reforme negoduju veliki gradovi koji ukidanjem prireza i gube najviše, uz Zagreb koji je po tom nametu lani prihodovao oko milijardu kuna kuna, u Splitu računaju da njegovim ukidanjem ostaju bez 12 milijuna eura, a u Rijeci bez približno 9 milijuna eura.
Model olakšice
Naravno, lokalne jedinice neće sada potencirati činjenicu što se unatoč snažnom ubrzanju inflacije dosad nije diralo u iznos osnovnog osobnog dobitka (koji je tako u protekle dvije godine obezvrijeđen za 20-ak posto), pa su uz istodobni rast nominalnih plaća lokalni proračuni itekako profitirali. Primjera radi, samo lani su prihodi poslovanja JLS-a povećani s 3,9 na 4,5 milijardi eura. Pritom su im prihodi
od poreza i prireza povećani s 1,7 na 2,1 milijardu eura, odnosno gotovo za petinu. Hipotetski, ako lokalci kompenziraju prireze stopama poreza na dohodak, u smislu efekata poreznog paketa Vlade ostaju kratki tek za učinke povećanja iznosa osnovnog osobnog odbitka koji bi se od 2024. trebao povećati s 531 na 560 eura (uključujući i posljedične učinke na odbitke za uzdržavane članove). U tom slučaju, pak, građani s bruto plaćama većim od 1300 eura (928 eura neto, što je i medijalna plaća) koje u pogledu rasta plaća ne mogu računati na model olakšice pri obračunu doprinosa već više-manje samo na efekte povećanja osobnog odbitka, mogu računati s veoma skromnim povećanjima plaća.
Primjerice, na bruto plaću između 1300 i 1500 eura prosječno povećanje neto plaće bi iznosilo oko 8 eura, za one od 1500 do 1700 eura bruto oko 11 eura. Ukratko, moglo bi ispasti da će mnogima, primjerice, budući rast plaće koji proizlazi iz poreznih promjena “pojesti”, na primjer, već primjena inflacijske klauzule telekom kompanija. ❖
Zanemarena činjenica
Lokalne jedinice neće sada potencirati činjenicu što se unatoč snažnom ubrzanju inflacije dosad nije diralo u iznos osnovnog osobnog dobitka