Sport u regiji može biti pokretač golemog ekonomskog rasta
Sandra Damijan, profesorica Ekonomskog fakulteta u Ljubljani govori o ulagačkom aspektu sporta te da je Hrvatska i cijela regija na radaru investitora Globalno sportsko tržište poraslo je na 512,14 milijardi dolara u 2023. uz ukupnu godišnju stopu rasta (
Ne treba čekati (samo) državu kao ulagača u sport i sportsku infrastrukturu. Postoje i međunarodni privatni investitori koji su sport prepoznali kao povoljnu ulagačku priliku. Neki od njih imaju na radaru Hrvatsku i cijelu ovu regiju. Kaže to u intervjuu profesorica ljubljanskog Ekonomskog fakulteta Sandra Damijan koja surađuje s fondom Seventysix Capital koji je jedan od najvećih fondova za ulaganje u sport tech.
Može li sport biti katalizator ekonomskog razvoja, posebno u zemljama poput Hrvatske?
Sport je jezik kojim svi govorimo, kojeg razumijemo, a ako se njime pravilno postupa, potencijalno može biti pokretač golemog društveno-ekonomskog rasta u našim zemljama. Svaki put kad se održavaju velika prvenstva, vidimo tisuće navijača koji putuju širom svijeta kako bi bodrili svoje nacionalne timove - a s tim je došao i potencijal za ekonomski poticaj lokalnim tvrtkama. Bilo da se radi o cestama, zdravstvenim ustanovama ili hotelima, nogometna infrastruktura i komunikacijske mreže ne samo da stvaraju radna mjesta, već također pomažu u privlačenju investitora. Hrvatska ima veliki sportski i gospodarski potencijal, ali treba raditi na tome da “sposobnost pretvori u prilike za mnoge” kroz izvrsnost u sportu.
O tome koliko je sport veliki biznis govore i brojni podaci?
Globalno sportsko tržište poraslo je sa 486,61 milijarde dolara u 2022. na 512,14 milijardi dolara u 2023. uz ukupnu godišnju stopu rasta (CAGR) od 5,2%. Rusko-ukrajinski rat poremetio je izglede za globalni gospodarski oporavak od pandemije, barem kratkoročno. Rat između ove dvije zemlje doveo je do ekonomskih sankcija za više zemalja, porasta cijena roba i poremećaja u opskrbnom lancu, uzrokujući inflaciju roba i usluga i utječući na mnoga tržišta diljem svijeta. Očekuje se da će sportsko tržište narasti na 623,63 milijarde dolara 2027. uz CAGR od 5%. Što se tiče sportske industrije, tržište sporta i rekreacije brzo je raslo posljednjih godina. Mnogi aspekti industrije prilagodili su se online svijetu, poput porasta online klađenja i e-sporta. Na sportskoj razini, nosiva tehnologija korisnicima daje pristup podacima o njihovoj izvedbi, dok se iskustvo sportskih navijača može poboljšati tehnologijom i na stadionu i na ekranima kod kuće.
Kako je u Sloveniji? Na prošlotjednoj konferenciji u Zagrebu rekli ste da vaš ministar gospodarstva dobro razumije sport?
Slovenci sport vide pozitivno. Naši sportaši su uspješni, a Slovenija se kroz sport dobro pozicionirala i u EU. Svi ministri do sad govorili su o važnosti sporta u gospodarstvu kao tržišnoj djelatnosti. Davali su potporu sportu u granicama sposobnosti i mogućnosti, kako u području natjecateljskog sporta tako i visoko organizirane rekreacije. S tim u vezi, vodeći princip zemlje je bio uvijek pružanje potpore svima pod istim uvjetima.
Stim u vezi, vodeći princip države je uvijek bio pružanje potpore svima pod istim uvjetima. Sadašnji ministar za gospodarstvo (u resoru su i sport i turizam), g. Han, je konkretniji. On je prešao s riječi na djela, ima proaktivniji i efikasniji pristup. U različitim sferama djelovanja traži mjere za poticanje tvrtki koje žele pomoći razvoju sporta kao biznisa. Udružio je snage sa različitim grupama, strateškim vijećem kako bi zajednički aktivirali razvoj sporta. Zna da je za razvoj uz aktivnu ulogu države potrebna potpora financijera, gospodarstva, potpora dostupnih europskih resursa. Otkako je u travnju ove godine sport došao pod njegovo ministarstvo, već su poduzeli neke korake i rezultati su već vidljivi.
Koliko organizacija velikih sportskih natjecanja može pomoći nacionalnoj ekonomiji?
Ima veliki multiplikativni učinak, i neizravan i izravan. Taj multiplikator je čak nešto viši od prosječnog multiplikatora drugih industrija. U Sloveniji je multiplikator za cjelokupnu aktivnost sporta 1,77. Za svakih 100 eura dugoročno donosi 177 eura cjelokupnom domaćem gospodarstvu.
Kolege s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani su otišli korak dalje i izradili procjene efekata koje donose velika natjecanja. U 2022. godini imali smo dva izvanredna dvoranska, izuzetno velika, globalna i europska događaja – žensko europsko prvenstvo u rukometu i svjetsko prvenstvo u muškoj odbojci.
Od 4,1 milijuna izravnih i neizravnih prihoda kome smo dodali izvozni dio, također investicijski dio, porezni dio i na kraju s izravnim uslugama dolazimo do učinka od 10,4 milijuna eura za žensko rukometno prvenstvo. To je lijepa brojka. Naravno, postoje troškovi same organizacije, iznosili su više od 2,6 milijuna eura. Ali ako gledamo rezultat/zaradu od 10,4 milijuna dugoročno, vidimo da se dobro krećemo sa sportom u povezivanju svih učinaka.
Što se tiče odbojke, ulaganja su bila malo veća, 5 milijuna. No, bez obzira na to, prvenstvo je danas i dugoročno donijelo 11,1 milijun eura. Ovdje je multiplikator malo manji jer je ulog bio znatno veći. Radilo se o izravnom odljevu sredstava u inozemstvo, a time i o neizravnom/inverznom ekonomskom učinku. Ako pogledamo koliko je ovaj događaj dugoročno značio, 1 euro je dugoročno opet donio 4,26 puta više.
Prema zadnjim podacima koje imam za Hrvatsku (Sportski satelitski računi iz 2015.), sport je izravno doprinio 878 milijuna eura bruto dodane vrijednosti ili ukupno 1,39 milijardi eura (uključujući neizravne učinke u opskrbnoj mreži). Potonja vrijednost odgovara 3,75 posto ukupne bruto dodane vrijednosti u Hrvatskoj.
Sve ovo jako dobro govori koliko je važno da se svi u sportu ne samo solidariziramo, nego da znamo povezati ekonomske i društvene učinke sporta.
Surađujete s fondom Seventysix Capital, jednim od najvećih investicijskih fondova za ulaganje u sport. Koja je logika fondovske industrije kod ulaganja u sport?
Tako je, Seventysix Capital jedan je od najvećih fondova za ulaganje u sport tech. Naš strateški partner je Rubicon Talent, ESPN, American Gaming Association, organiziramo zajedno American Super Bowl. Naš tim ulaže, gradi i prodaje vodeće sportske tvrtke više od dva desetljeća. Ulažemo u kompanije koje se bave razvojem sportske tehnologije, e-sporta i sportskim klađenjem.
U većini europskih liga događa se dvostruki trend. S jedne strane, gospodarska kriza stvorila je potrebu za likvidnošću kod pojedinih aktera sportske industrije. S druge strane, svjesni su brze evolucije poslovnih modela u sportu i žele povećati svoj globalni utjecaj.
Iako su se aktivnosti sportskih investicija usporile prema kraju 2022., to je još uvijek bila jaka godina za sportska ulaganja, što je istaknuto značajnim prodajama Chelsea,
AC Milana i Denver Broncosa. Također je bilo značajnih ulaganja u europske nogometne lige, drugoligaške i trećeligaške europske nogometne timove, ragbi timove i natjecanja te ekstremne sportove.
Kako se danas sport formalizira u vlastitu klasu imovine, fondovi privatnog kapitala usmjereni na sport uspješno prikupljaju sredstva iz institucionalnih izvora (npr. mirovinski planovi, državni imovinski fondovi, osiguravajuća društva, sveučilišne zaklade) i raspoređuju kapital isključivo ili pretežno u sportski sektor.
Fond, između ostaloga, najavljuje i investicije u sport u ovoj regiji. Zašto je ova regija zanimljiva za investitore u sport?
Ova regija ima ogroman potencijal i ulaganja uskoro dolaze. Označena je kao “tržište za promatranje” kada su u pitanju sport, igre na sreću i sportsko klađenje. Sve države u regiji imaju jednu zajedničku stvar: ogromnu popularnost sporta, visoko konkurentne nacije, koje uživaju veliki broj obožavatelja. To sve omogućava uvjete za rast i širenje.
Pored “sportski talentiranih nacija”, imamo i bolju regulativu koja je zadnjih godina počela privlačiti investitore i privatni kapital. A da ne govorim o važnosti sporta pri stabilizaciji regije. I mogućnosti za sportski turizam. Sve su to sinergijski efekti.
Hrvatska kao zemlja vrhunskog sporta i kvalitetnog turizma posebno je zanimljiva za ulagače. Zašto vam se čini da aktualna ministrice turizma i sporta Nikoline Brnjac radi dobar posao?
Najprije, jako mi je drago da imate ministricu kao što je gospođa Brnjac. Jedna od rijetkih političkih sugovornica koja razumije i zna dobro povezivati sport i turizam te učinke koje imaju i mogu imati na gospodarstvo. Proračun kojeg je osigurala za ulaganja u sport govori o tome da je svjesna što sve sport znači.
Prijedlog kojeg imam jest da se samo ažurnije prikupljaju podaci. Za to je potreban sistemski pristup ključnih institucija za izradu službenih satelitskih računa (kao npr. za turizam). Sportsku potrošnju treba poticati kroz poreze i njihov povrat u ulaganja kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, te naravno integraciju s gospodarstvom. Omogućiti poduzećima poreznu olakšicu pri ulaganju u sport (tu mislim prije svega na sport za djecu i mlade) ili integraciji bivšeg vrhunskog sportaša u poduzeće. Potrebna je i promišljena i planska potpora države velikim sportskim manifestacijama, sponzorima i gospodarstvu. Osim toga, velike potencijalne uštede predstavljaju primjeri zdravog i aktivnog življenja. I u konačnici, u svim područjima djelovanja u i kroz sport potrebni su nam održivi pokazatelji i njihovo mjerenje.
Hrvatska je, kao što sam već rekla “sportska nacija”, zemlja talenata, prirodnog bogatstva za turizam. Ali to sve treba pravilno povezati, promovirati i pozicionirati u globalnoj sredini.
Planirana su značajna sredstva za izgradnju nogometne infrastrukture, što je odlično. Promovirajte i jačajte također i ženski nogomet. Možda se pojavi i ženski Modrić. Ne zaboravite druge, isto tako važne sportove za Hrvatsku, koji možda nisu toliko veliki, ali zato iziskuju manja ulaganja, a vrlo moguće imaju veće multiplikatore za državu, lokalnu zajednicu, općenito gospodarstvo. Za mene je fenomen Vaterpolski klub Cavtat i djeca koja počnu tamo trenirati. Prošle godine je slavio 50 godina postojanja. Klub iz Cavtata je inkubator osvajača medalja. Nema bazen, ali ima državne prvake. A taj bazen ne košta puno. A učinak koji može imati je neopisiv. ❖
Uložite u ‘male’ sportove
Ne zaboravite druge sportove, koji možda nisu toliko veliki, ali zato iziskuju manja ulaganja, a vrlo moguće imaju veće multiplikatore, poručuje Damijan