Iza vrtoglavog rasta dobiti krije se agencijski megakaos
Priče s terena otkrivaju nedopustive prakse: od nezakonite naplate radnicima naknade za nalaženje posla do gašenja ‘agencije’ već nakon prvog posla
Kaos. Mala je to riječ koja vjerno opisuje stanje sa zapošljavanjem stranaca na hrvatskom tržištu rada. Agencije za posredovanje pri zapošljavanju i ustupanje radnika niču kao gljive poslije kiše, u registru u koji se moraju prijaviti već ih je 645. Neke su već i u stečaju i čekaju brisanje jer su plesale samo jedno ljeto. Neke nisu počele s radom, a nekima je poslovno teže nego što su očekivali. Protekla 2023. godina svima je bila prva prava prilika za golem rast jer je Hrvatska ušla u Schengenski prostor i postala zanimljivija radnicima s Dalekog istoka. Tko je ugrabio najveći dio poslovnog kolača bit će jasnije vidljivo nakon predaje završnih poslovnih rezultata za 2023., no prije toga iz agencije Humble Hunters, čiji naziv na hrvatskom jeziku glasi Skromni lovci, za Poslovni dnevnik otkrivaju da su ostvarili rast prihoda od 127% - s 4,4 milijuna eura u 2022. na 10 milijuna eura lani. I nisu presretni.
“Težak je to posao. Kada smo kretali, računali smo da bi profitabilnost mogla biti i do 20%, a ispostavlja se da je 4 do 5%” kaže Dejan Trojanski, uz Sandyja Protića suvlasnik Humble Huntersa, agencije koja surađuje s najvećim domaćim kompanijama poput Valamara, Dalekovoda, Jamnice i Hrvatske pošte. Uključeni su i u pripremu izmjena Zakona o strancima koje bi aktualni kaos trebale urediti i koje smo, zahvaljujući podacima MUP-a, sistematizirali u ovom tekstu.
Trojanski kaže da su se svi odjednom počeli baviti posredovanjem u zapošljavanju radnika, a mnogi ne poznaju zakonske odredbe i procedure na kojima posao počiva jer nema prepreka da jučerašnji ugostitelj danas bez posebnih uvjeta postane - dobavljač stranih radnika.
Velika potražnja, nepovoljni demografski trendovi i iseljavanje domaćih stanovnika stvorili su plodno tlo na kojem mnogi žele poslovno narasti. Samo za neke nije jasno kako su to zamislili.
“Mi zarađujemo tako što poslodavcu pronalazimo i dovodimo radnika i za to uzimamo naknadu u visini jedne radnikove bruto plaće. A ako zapošljavamo visoko kvalificirane stručnjake, onda se naknada penje i do dvije ili čak tri bruto plaće. No, događa nam se da neke projekte izgubimo jer naša konkurencija ponudi posredovanje u zapošljavanju bez naknade što jednostavno nije moguće”, kaže Trojanski ostavljajući neodgovorenim pitanje je li moguće da takvi naknadu naplaćuju radniku, što u RH nije zakonito, no moguće je da to strani radnici koji eventualno takve naknade plate - ne znaju. Jer je u zemljama iz kojih dolaze to zakonito i nerijetko su već platili ili se zadužili da dobiju priliku raditi u Europi.
Da je praksa naplaćivanja radnicima da bi im se našao posao u RH moguća, natuknuo nam je Vanja Horvat, direktor agencije Profesio u vlasništvu Andrije Sesera i austrijske tvrtke Interseroh. Horvat naglašava da agencija ne naplaćuje radnicima naknadu za zapošljavanje.