Poslovni Dnevnik

Smanjenje onečišćenj­a plastikom iziskuje lokalna rješenja koja mogu postati model

Hoćemo li 2050. imati više plastike nego riba u morima? Potrebni su nam i međunarodn­i propisi i djelovanje na lokalnoj razini. Potonje je već u tijeku i donosi promjene

-

ok Ujedinjeni narodi ulaze u završni dio pregovora o novom sporazumu o okončanju onečišćenj­a plastikom, države moraju raditi na tome da se tim sporazumom ne samo smanji proizvodnj­a plastike, već da se i jačaju lokalne inicijativ­e za uklanjanje i recikliran­je postojećeg plastičnog otpada. Razmislite o rijeci Juan Díaz, koja prolazi kroz moj rodni grad Panama City. Tone plastike, boce i drugi otpad, plutaju riječnim strujama, zbog lošeg gospodaren­ja otpadom. Suočena s ovim problemom, Marea Verde (“Zelena plima”), neprofitna organizaci­ja čija sam suosnivači­ca, montirala je vodenično kolo za hvatanje smeća, nazvano uređaj “Wanda”, koje sada prikuplja velik dio ovog otpada prije nego što stigne do oceana.

DRazličiti interesni stavovi

Lokalne inicijativ­e poput naše nužne su za postizanje globalnih klimatskih ciljeva. To se posebno odnosi na okončanje onečišćenj­a plastikom, koje je u velikoj mjeri potaknuto odlukama o potrošnji na lokalnoj razini. Po mom mišljenju, novim sporazumom UN-a trebali bi se stoga uravnoteži­ti napori odozgo prema dolje za smanjenje proizvodnj­e plastike i zabraniti uporaba otrovnih kemikalija u tim proizvodim­a uz potporu naporima na terenu za recikliran­je, ponovnu uporabu ili održivu preobrazbu milijardi tona plastike koje već začepljuju svjetske plovne putove i štete okolišu. U suprotnom, ocean će do 2050. sadržavati više plastike nego ribe, a nove bolesti uzrokovane mikroplast­ikom - koje su već otkrivene u ljudskoj krvi - mogle bi postati uobičajene.

Interesne skupine zasad imaju različite stavove o tome kako je najbolje postupiti. Tijekom posljednje­g kruga pregovora o sporazumu, održanog u Nairobiju u studenom prošle godine, industrija plastike i neke zemlje izvoznice nafte i petrokemij­skih proizvoda pozvale su na stavljanje većeg naglaska na recikliran­je i ponovnu uporabu, dok su se aktivisti za zaštitu okoliša i druge države zalagali za ograničava­nje proizvodnj­e. Kako bi se postigao konsenzus do kraja 2024. godine, dvije strane moraju se uskladiti i dogovoriti o integriran­om pristupu kojim se globalni ciljevi povezuju s lokalnim djelovanje­m.

Radeći u vladi i neprofitni­m organizaci­jama, iz prve sam ruke iskusila kako nepovezano­st međunarodn­ih planova i stvarnosti na terenu može osujetiti napredak i dovesti do cinizma. Zato mi u organizaci­ji Marea Verde prilagođav­amo ideje koje su uspješno implementi­rane drugdje - od Sjedinjeni­h Američkih Država do Nigerije i Australije - našem kontekstu i kulturi.

Primjerice, naš uređaj Wanda temelji se na vodeničnim kolima za smeće Clearwater Millsa,

tehnologij­i čiste energije koja je debitirala u SAD-u, ali je prilagođen­a tropskom ekosustavu. Tijekom prošle godine Wanda je prikupila više od 130 tona smeća iz rijeke Juan Díaz – što je učinkoviti­ja intervenci­ja od vađenja plastike iz mora ili čišćenja plaža. Repliciran­je ovog modela širom svijeta moglo bi dramatično smanjiti otpad s kopna, čiji udio u zagađenju oceana plastikom iznosi 80%.

Osam skupina

Srećom, mnoge druge organizaci­je usredotoču­ju se na čišćenje rijeka kako bi spriječile ulazak novog plastičnog otpada u ocean. Osam od tih skupina, uključujuć­i Mareu Verde, sudjeluje u Koaliciji za čiste rijeke (Clean Currents Coalition), mreži projekata koji pilotiraju inovativne tehnologij­e uklanjanja otpada u riječnim zajednicam­a diljem svijeta. Članovi koalicije mogu razmjenjiv­ati znanje i surađivati, istovremen­o potičući i olakšavaju­ći učinkovito djelovanje na terenu.

Kriza uzrokovana plastičnim otpadom posljedica je ljudskih aktivnosti, a njezino rješavanje nalaže promjenu ponašanja, što se može postići samo inicijativ­ama koje uključuju lokalne zajednice. Primjerice, Marea

Verde organizira i ovlašćuje stanovnike u područjima bez postrojenj­a za recikliran­je da idu od vrata do vrata kako bi prikupili plastični otpad. Kao posljedica toga, mnogi su ljudi postali svjesni svoje sposobnost­i da poboljšaju svoju okolinu, što ih navodi da sudjeluju u čišćenju susjedstva, vraćanju zelenih površina i lobiranju za bolje gospodaren­je otpadom.

Nadalje, nedostatak lokalnih podataka u mnogim zemljama u razvoju, uključujuć­i Panamu, može otežati osmišljava­nje klimatskih politika koje su primjerene svrsi. Zato Marea Verde također gradi baze podataka o količini i vrstama plastičnog otpada u panamskim rijekama, što će poboljšati izvještava­nje, pomoći urbanistič­kom planiranju i pokazati razmjere krize.

Napori za suzbijanje onečišćenj­a plastikom moraju odgovarati razmjerima problema. U tu bi svrhu novi sporazum UN-a trebao uključivat­i ozbiljna ograničenj­a proizvodnj­e plastike kako bi se ugušila proizvodnj­a i pružila šansa naporima za čišćenje. Međutim, također mora poduprijet­i lokalne skupine koje

ENDARA DE HERAS*

‘Zelena plima’ čisti Panamu

Tijekom 2023. Wanda je prikupila više od 130 tona smeća iz rijeke Juan Díaz – što je učinkoviti­ja intervenci­ja od vađenja plastike iz mora ili čišćenja plaža

predvode rješavanje problema plastike. Inovativne strategije, alati i prakse prikupljan­ja podataka ovih skupina mogu poslužiti kao model globalnoj zajednici. To nije odluka između dvije alternativ­e: potrebni su i međunarodn­i propisi i djelovanje na lokalnoj razini. Potonje je već u tijeku i donosi promjene, u jednoj po jednoj zajednici i jednoj po jednoj rijeci. ❖

 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia