‘Čak 80% tvrtki nema osiguranje naplate potraživanja, u Njemačkoj nije tako’
Poduzetnici bi likvidnost i financiranje kompanija trebali analizirati svaki tjedan
Upravljanje rizikom u kompanijama je dosta slabo zastupljeno u Hrvatskoj, to je veliki potencijal koji možemo popuniti, kažu u Acrediji
Poslovno okruženje i navike razlikuju se od regije do regije, pa i od zemlje do zemlje i na svakom području donose jedinstvene izazove i rizike. Austrijsko kreditno osiguranje Acredia koje je specijalizirano za zaštitu naplate potraživanja trgovačkih društava diljem svijeta, od nedavno u Hrvatskoj nudi i osiguranje naplate potraživanja. U Hrvatskoj, priznaje nam Janoš Kiš, voditelj osiguranja rizika u Acrediji i generalni direktor Acredia SEE, to osiguranje nije toliko popularno, štoviše mnoge tvrtke niti ne znaju za takvu mogućnost.
“Mnogi ne vode previše računa o rizicima koji se tiču potraživanja. Jedna od većih Acredijinih ciljeva je uvećati svijest, ali i znanje o menadžmentu kupaca. Naša istraživanja pokazuju da 80 posto tvrtki u Hrvatskoj nemaju osiguranje naplate potraživanja ili menadžment rizika fokusiran u tom smjeru. To je dakle jedan veliki potencijal u hrvatskom poslovanju koju možemo popuniti”, kazao je Kiš.
Naslanjanje na jednog kupca
Za razliku od Hrvatske, u nekim drugim europskim zemljama poput Njemačke, osiguranja naplate potraživanja su gotovo posve normalna pojava. Kiš ocjenjuje kako u Njemačkoj oko 60 posto tvrtki ima takvo osiguranje. On vjeruje kako je to nešto veoma korisno, posebno zato što se osiguranje može koristiti i za financiranje, a u drugom koraku i za faktoring koji uvijek ima tu vrstu osiguranja kao podlogu.
“Mi već deset godina radimo u jugoistočnoj europskoj regiji, pa tako i u Hrvatskoj, kako bismo povećali znanje o osiguranju naplate potraživanja. Primijetio sam da mnoge tvrtke kad započinju svoje poslovanje griješe u financijama. Svatko razmišlja kako napraviti najbolji proizvod i super oblikovati svoju ideju, ali nitko ne razmišlja o tome da trebate prodati taj proizvod ili uslugu. Mnogi naprave analizu dobavljača, a naročito ne svojih kupaca. Tu su najčešće greške koje dovedu do stečaja, uz to mnogi ne paze dovoljno na vlastito financijsko zdravlje”, navodi Kiš.
Kiš često uočava problem prevelikog naslanjanja na samo jednog velikog kupca. U Hrvatskoj navodi primjer Agrokora, na kojeg su jedan vrijeme mnogi su bili jako fokusirani. Dobro financijsko poslovanje važno je za svaku tvrtku, a Kiš kompanijama koje su na početku savjetuje da prvo provjere imaju li dovoljno financiranja za raditi čitavu godinu ili više godina. “Financijske analize treba redovito raditi, svaki poduzetnik treba mjesečno, a možda i tjedno provjeravati kakva mu je likvidnost i financiranje, te je li to još uvijek najbolji mogući biznis model. Uz to napomenuo bih IT provjere jer je digitalizacija danas jako velika stvar i tu treba voditi računa da se ne zaostane”, rekao je Kiš.
U Italiji rok 120 dana
Još jedan aspekt specifičan za ovu regiju, u kojoj Kiš zna puno jer je posljednjih nekoliko godina profesionalno fokusiran na tržišta jugoistočne Europe, su rokovi plaćanja. U Hrvatskoj je uvriježeno da je to rok od 60 dana ili više. “Po mom mišljenju, 60 dana je za ovu regiju relativne
no normalna stvar. Sada se već uočava trend da se ti rokovi produžavaju, primjerice u Italiji je rok 120 dana standard. Sjećam se prije desetak godina, u Italiji su htjeli rokove za supermarkete smanjiti na 60 dana s tadašnjih 120 do 150 dana. Bilo je potrebno 25 milijardi eura svim uključenim tvrtkama da to financiraju i dođu na taj rok. Ako u Hrvatskoj ostane 60 dana, što se nas tiče, to je OK. No, to je pitanje svakog poduzetnika kako će po tom pitanju postupiti. Naša iskustva su da, ako kupci pitaju za duže rokove plaćanja, treba biti jako oprezan i ne odmah pristati na to. Čak i ako kupac tvrdi da će otići kod nekog drugog dobavljača, to se rijetko dogodi i to je uvijek znak nekog problema”, napominje Kiš.
Ključni financijski rizik za hrvatske tvrtke po Kiševom mišljenju trenutno je rast kamata zbog kojeg bi svaka tvrtka trebala razmisliti kako svoje investicije i rad financirati. Posebice ističe da je u nekim sektorima, poput građevine, došlo do otežavanja poslovanja jer je puno toga poskupilo. Kada se analiziraju rizici poslovanja u Hrvatskoj, važno je promatrati i zabrinjavajuće geopolitičke situacije u zemljama oko nas.
“U ovoj regiji, nažalost, uvijek postoje tenzije oko Kosova. Rješavanje te situacije će zasigurno još trajati dosta dugo, u Bosni uvijek ima napetosti u nekim dijelovima i to treba gledati, ma da ako pogledamo naše poslovanje, što se tiče biznisa za sada ne vidimo velikih problema. Ali naravno to su stvari koje treba rješavati. S poslovnog gledišta, proces primanja Srbije, Makedonije i Crne Gore u Europsku uniju svakako bi valjalo ubrzati kako bi te zemlje dobile istu stabilnost koju Slovenija i Hrvatska imaju s eurozonom”, komentirao je Kiš. ❖