Oko 90 posto građana samostalno ne može do kredita za stan
(Ne)priuštivo stanovanje Približno 600 tisuća stambenih jedinica prazno, podaci su DZS-a
Neki bi smanjili porez i na materijale i usluge pri gradnji stanova. U Mostu, primjerice, zagovaraju i smanjenje poreza na najam stanova, sa sadašnjih 12 na pet posto (na svotu najamnine umanjenu za 30 posto izdataka).
“Možemovcima” je pak prioritet javni stambeni fond. Lokalnim jedinicama osigurali bi više alata “za ograničavanje dnevnog najma i prekomjerne turistifikacije i gentrifikacije”, a u planu im je i zadružno stanovanje, javno-civilna partnerstva te kreiranje fonda zemljišta.
Aktivacija praznih stanova
Hoće li i u kojoj mjeri ta pitanja biti baš prevage u izbornim odabirima, druga je priča, ne samo zbog toga što se rješenja u stranačkim programima dijelom i preklapaju. Vladajući HDZ tek je za danas najavio predstavljanje izbornog programa, ali što će u tom pogledu programski zacrtati dala je naslutiti i Strategija demografske revitalizacije do 2033. te Nacionalni plan stambene politike. Potonji plan uključuje, uz ostalo, povećanje fonda stambenih jedinica i aktivaciju praznih stanova. Predviđene su razne olakšice i redefiniranje porezne politike, prvenstveno kod kupnje prve nekretnine, a dio plana su i “mjere zemljišne poluge” čiji je cilj i stvaranje poticajnog investicijskog okruženja za (lakšu) gradnju novih stambenih jedinica. No, izgradnja traje i nekoliko godina, pa se kao jedno od rješenja nameće i iskorištavanje praznih stanova. Prema HEP-ovu izvještaju o tome koliko stambenih jedinica ima brojila i potrošnju, proizlazi da ih u hrvatskim gradovima ima oko 400 tisuća, a prema uvidima Državnog zavoda za statistiku približno je 600 tisuća stambenih jedinica koje se ne koriste. Dosadašnji poticaji za rješavanje stambenog pitanja za mlade obitelji, poput APN kredita, istodobno su pogodovali rastu cijena na tržištu.
(Ne)priuštivom stanovanju dodatni su uteg i pretvaranja stanova u apartmane za iznajmljivanje, što je problem koji je posebno izražen na Jadranu. Obično se smatra da priuštivo stanovanje podrazumijeva da ukupni troškovi za stanovanje ne premašuju 30 posto neto dohotka, što kod mnogih jest slučaj.
Pad potražnje stranaca
Računa se kako čak 90 posto naših stanovnika nema pojedinačnu kreditnu sposobnost za kupnju stana, a preko milijun ljudi za stanovanje izdvaja više od 40 posto primanja.
Prošle godine, pak, padu prometa nekretnina u većini županija (u devet ih je zabilježen rast) pridonio je i pad potražnje stranaca. Nakon što su u broju kupoprodaja preklani strani kupci participirali oko 11,5 posto, lani im je udio pao na devet posto. U pogledu vrijednosti transakcija udio im je nešto veći, ali se također smanjio – s 19 na oko 14 posto. ❖