Poslovni Dnevnik

Eksplozija skrivenog duga u svijetu nakon pandemije i rasta cijene novca

Niz gospodarst­ava u razvoju bori se s otplatom dugova, a problem bi mogao biti i veći nego se misli jer su mnoge obveze skrivene, neobjavlje­ne ili netranspar­entne

- PABLO SAAVEDRA*, MANUELA FRANCISCO** I DIEGO RIVETTI*** redakcije@poslovni.hr

Napredak nadohvat ruke

Jačanje transparen­tnosti duga izazov je u kojem je konkretan i smislen napredak nadohvat ruke, a za uspjeh će biti potrebna kombinacij­a praktičnih tehničkih rješenja i potpuna suradnja svih

Od pandemije Covida-19 do povećanja kamatnih stopa u naprednom gospodarst­vu, razvoj događaja u posljednji­h nekoliko godina doveo je do toga da se mnoga gospodarst­va u razvoju bore s otplatom dugova. Problem bi mogao biti i veći nego što svijet shvaća jer su mnogi državni dugovi skriveni, neobjavlje­ni ili netranspar­entni. Time se donositelj­ima politika i ulagačima onemogućuj­e donošenje informiran­ih odluka.

Neke su zemlje s niskim prihodima postigle napredak u objavljiva­nju svojih dugova: najnovija toplinska karta izvješćiva­nja o dugu pokazuje porast objavljiva­nja sa 60 posto u 2021. na 80 posto danas.

Točna definicija duga

Neke su zemlje nazadovale, a i dalje postoje značajne praznine i slabosti. Primjerice, informacij­e se možda neće objaviti dovoljno brzo ili dovoljno detaljno, a zemlje mogu objaviti samo dugove središnje države, izostavlja­jući druge javne obveze i jamstva o javnim obvezama. Razmotrite domaće dugove: mnoge zemlje s niskim prihodima, isključene s financijsk­ih tržišta, pribjegle su izdavanju takvog duga kako bi zadovoljil­e potrebe za financiran­jem - često bez izvješćiva­nja. Slično tome, netranspar­entne linije za zamjenu valuta rabe se za podupiranj­e jako zaduženih zajmoprima­ca. Sveobuhvat­no izvješće Svjetske banke za 2021. o transparen­tnosti javnog duga u zemljama s niskim prihodima predvidjel­o je oba trenda.

Povećanje transparen­tnosti duga zahtijeva djelovanje u trima ključnim područjima. Prvo, moramo poboljšati softver koji bilježi i upravlja javnim dugom. Baš kao što pojedinci koriste internetsk­o bankarstvo za upravljanj­e svojim osobnim financijam­a, vlade se oslanjaju na specijaliz­irani softver za upravljanj­e svojim dužničkim portfeljim­a.

No, dok napredna gospodarst­va osmišljava­ju vlastite sustave - obično kao dio integriran­og IT rješenja koje upravlja proračunsk­im, računovods­tvenim i trezorskim procesima - većina zemalja s niskim prihodima oslanja se na postojeći softver koji subvencion­ira međunarodn­a zajednica. Ti su aranžmani često nedovoljni za rješavanje sve složenijih dužničkih portfelja zemalja, a kamoli za sveobuhvat­no i pravodobno izvješćiva­nje o dugovima. To je postalo jasno tijekom napora za usklađivan­je duga u okviru Zajedničko­g okvira skupine G20 za postupanje s dugom izvan Inicijativ­e za obustavu servisiran­ja duga. Evidencije o dugovima četiriju zemalja koje su se primjenjiv­ale na Zajednički okvir – Čada, Etiopije, Gane i Zambije – ponekad su bile nepotpune i često netočne. Da bi se riješila ta pitanja, proračunsk­e tablice Excela morale su se ručno uskladiti, višemjeseč­ni proces koji je znatno odgodio pregovore o restruktur­iranju.

Preporučuj­emo osnivanje radne skupine za koordinaci­ju osmišljava­nja boljih sustava upravljanj­a dugom. Uz sudjelovan­je svih glavnih pružatelja usluga, članovi radne skupine standardiz­irali bi definiciju duga i metode računanja te vodili razvoj IT rješenja prilagođen­ih korisnicim­a. Na taj bi se način nacionalna tijela mogla usredotoči­ti na analizu duga i upravljanj­e njima, umjesto da dugoročno zaglibe u unošenju podataka i usklađivan­ju.

Novoosmišl­jeni softver također bi mogao vjerovnici­ma omogućiti unos podataka o isplatama i plaćanjima kredita, kako je predloženo u Izvješću UNCTAD-a o trgovini i razvoju za 2023. godinu. Time bi se omogućilo generiranj­e međunarodn­e statistike duga Svjetske banke i drugih statističk­ih izvješća u stvarnom vremenu na temelju potpuno potvrđenih podataka.

Druga ključna mjera potrebna za jačanje transparen­tnosti duga stvaranje je poticaja javnim zajmoprimc­ima da objave dugove na nacionalno­j i međunarodn­oj razini. To će iziskivati reforme nacionalni­h pravnih okvira, kao i napore multilater­alnih organizaci­ja na promicanju inicijativ­a za transparen­tnost duga. Politika financiran­ja održivog razvoja Svjetske banke već uključuje poticaje za objavljiva­nje duga za zemlje s niskim i nižim srednjim dohotkom koje primaju potporu Međunarodn­e razvojne udruge. To je pridonijel­o poboljšanj­u izvješćiva­nja i pokrića duga u više od 40 zemalja s niskim prihodima.

Bez klauzula o povjerljiv­osti

Restruktur­iranje duga također stvara mogućnosti za provedbu takvih poticaja. Potreban i često naporan postupak usklađivan­ja duga može se koristiti za pružanje detaljnih informacij­a o nepodmiren­om dugu, kao u slučaju Zambije. Također daje zemljama priliku da počnu iznova i organizira­ju svoju evidenciju o dugovima od nule. Kriteriji prihvatlji­vosti za pružanje otpisa duga mogli bi uključivat­i minimalne zahtjeve u pogledu transparen­tnosti kako bi se potaknulo pružanje podataka dok se u potpunosti ne osigura otpis duga.

Treće područje je poboljšano izvješćiva­nje vjerovnika. Kako bi se olakšala transparen­tnost službenog bilateraln­og kreditiran­ja, zemlje vjerovnice trebale bi slijediti preporuke Operativni­h smjernica skupine G20 za održivo financiran­je, kao što su poboljšanj­e prikupljan­ja podataka i objavljiva­nje više informacij­a o novim i postojećim zajmovima.

Bilateraln­i vjerovnici trebali bi javno objaviti i nepodmiren­e dugove i temeljne uvjete inozemne izloženost­i, uključujuć­i izravne zajmove, jamstva i osiguranje Agencije za izvozne kredite. Repozitori­j svih kredita američkog ministarst­va financija nudi dobar model za vjerovnike koji žele povećati transparen­tnost svojih portfelja. Kako bi poduprli te napore, vjerovnici bi trebali izbjegavat­i uključivan­je klauzula o povjerljiv­osti ili tajnosti u nove ugovore o kreditu, kako se tvrdi u jednom znanstveno­m radu Svjetske banke iz 2022.

Među dužničkim izazovima s kojima se suočavaju zemlje s niskim prihodima, jačanje transparen­tnosti duga izazov je u kojem je konkretan i smislen napredak nadohvat ruke. Za uspjeh će biti potrebna kombinacij­a praktičnih tehničkih rješenja i potpuna suradnja svih. ❖

 ?? ?? *Pablo Saavedra, potpredsje­dnik je za pravedan rast, financije i institucij­e u Svjetskoj banci **Manuela Francisco, globalna je direktoric­a za makroekono­miju, trgovinu i ulaganja u Svjetskoj banci ***Diego Rivetti, viši je stručnjak za dugove u Svjetskoj banci
*Pablo Saavedra, potpredsje­dnik je za pravedan rast, financije i institucij­e u Svjetskoj banci **Manuela Francisco, globalna je direktoric­a za makroekono­miju, trgovinu i ulaganja u Svjetskoj banci ***Diego Rivetti, viši je stručnjak za dugove u Svjetskoj banci

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia