Nakon desetljeća krize i štednje Grčka ekonomija porast će tri posto
Grčke banke spašene tijekom krize trebale bi nakon dugo vremena biti privatizirane Iako stoje bolje, pad nataliteta i nedostatak radne snage ugrožavaju dugoročni oporavak
Dvostruki pritisak
Očekivanje niskog rasta u Europi pogađaju Grčku kroz pritisak na izvoz i veću cijenu novca, tvrdi Nikos Vetta iz grčkog think tanka
Prije deset godina Grčka se nalazila u prodorima razorne dužničke krize koje su uzrokovala godine štednje, poteškoća i nemira. Sada investitori i stručnjaci vjeruju da bi 2024. konačno mogla biti godina konačnog grčkog oporavka. Predviđa se da će grčko gospodarstvo ove godine narasti za gotovo tri posto, čime će se približiti obujmu ekonomije iz pretkriznih vremena, a pritom čak i daleko nadmašiti prosjek eurozone od 0,8 posto, piše Reuters.
Troškovi zaduživanja pali su ispod talijanskih, a banke spašene tijekom krize trebale bi biti posve privatizirane po prvi put nakon nekoliko desetljeća. Taj potez neki od najvećih investitora u zemlji vide kao konačni znak stabilnosti.
Prijetila eurozoni
“Kad se konačno makne participacija države, to je orijentir’’, kazao je Wim-Hein Pais, čelnik tima za tržišta u nastajanju Robeca, nizozemske tvrtke za upravljanje imovinom koja je nedavno kupila dionice u grčkim bankama. “Grčko gospodarstvo je u dobrom stanju i moglo bi imati koristi od daljnjeg rasta u budućnosti”, vjeruje Pais.
Preokret u Grčkoj, čija je dužnička kriza prijetila upropastiti čitavu eurozonu, upečatljiva je, barem na papiru. Sada se zemlja suočava s novim problemom: sputava je stagnacija u istim onim divovima eurozone su nekoć nametnuli stroge reforme njezinom gospodarstvu. Nakon godina isključivanja s međunarodnih tržišta, Grčka se vratila na investicijski kreditni rejting 2023. Kad je državni fond za spašavanje prošlog mjeseca prodao svoj udio u Piraeus banci, jednoj od najvećih u zemlji, potražnja je bila osmerostruko premašena.
No Grčka nije posve oslobođena od izazova. Pad nataliteta i nedostatak radne snage ugrožavaju dugoročne izglede oporavka, a širenje katastrofa povezanih s klimom poput šumskih požara i poplava opterećuju državne financije. Brojni stanovnici Grčke kojima je kriza još uvijek duboko urezana u pamćenje tvrde kako vide malu razliku između nekad i sad, dok ekonomisti vjeruju da će za širu korist od oporavka trebati vremena. Kako bi se osigurao dugoročni rast, zemlja se mora diverzificirati izvan tipičnih gospodarskih pokretača turizma, nekretnina i usluga.
Uspostavljen mir
Više od polovice izravnih stranih ulaganja u Grčku, koja su iznosila oko 7,5 milijardi eura u 2022., dolazi iz sjevernoeuropskih zemalja poput Francuske i Njemačke koje se sada bore sa slabim rastom. Grčki izvoz poljoprivredne robe, goriva i farmaceutskih proizvoda, od kojih dvije trećine ide u EU, pao je prošle godine gotovo devet posto. Gospodarski rast usporio je na dva posto 2023., djelomično zbog lošeg stanja kod trgovinskih partnera. “Niska očekivanja za rast u Europi Grčku pogađaju na dva načina. Kroz pritisak na izvoz i kroz veću cijenu novca”, pojakoji snio je Nikos Vettas, voditelj ekonomskog think tanka IOBE.
Desetljeća neobuzdane utaje poreza i prekomjernog trošenja sustigla su Grčku 2009., kada je ušla u recesiju i kada je vlada otkrila ogromnu rupu u svojim financijama koja je izazvala šok na globalnim tržištima. Do 2015. vlada je potpisala tri paketa spašavanja s eurozonom i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) vrijedna 280 milijardi eura. Zauzvrat je Grčka pristala na mjere štednje koje su smanjile plaće u javnom sektoru i mirovine, što je pokrenulo godine nasilnih prosvjeda.
Otkako je Grčka izašla iz paketa spašavanja 2018., oživjela je bankarski sustav i oslanjala se isključivo na tržišta duga za zaduživanje. U 2022. isplatila je MMF-u dug dvije godine prije roka. Mir je tako uvelike uspostavljen. Na središnjem atenskom trgu Syntagma, gdje su 10 godina ranije prosvjednici bacali benzinske bombe na interventnu policiju u znak protesta protiv mjera štednje, danas je mirno. ❖