Životni standard u BiH otprilike na razini trećine prosjeka EU, nužne duboke reforme, inače nema napretka
Ključne poruke iz najnovije sveobuhvatne analize Svjetske banke, u koju je Večernji list imao uvid, ukazuju na potrebu promjena kojima se treba uskladiti s EU-om
Unatoč napretku BiH u posljednja dva desetljeća, a koji se prepoznaje i kroz smanjenje deficita tekućeg računa, kao i u napretku u pogledu dohotka, zemlja se i dalje suočava s nizom izazova, a jedan od njih je kumulativni BDP koji zaostaje za zemljama okružja, dok je standard žitelja otprilike na razini trećine prosjeka EU-a. Ovo je ključni rezime najnovije sveobuhvatne analize Svjetske banke, u koju je Večernji list imao uvid, a koja donosi i uvodnu ocjenu prema kojoj je BiH napredovala do dosezanja statusa zemlje višeg srednjeg dohotka i dobivanja statusa kandidata za članstvo u EU. Međutim, za nastavak takve putanje rasta BiH trebaju ekonomske i energetske strukturne reforme, kao i bolja koordinacija svih razina vlasti u BiH. Ekonomski memorandum za zemlju pritom ističe tranziciju zaposlenosti u BiH prema industriji i uslugama, uz održavanje odgovorne fiskalne politike, koja je omogućila zadržavanje javnog duga na relativno niskim razinama. Osim toga, zemlja je značajno napredovala u smanjenju deficita vanjskog tekućeg računa, koji je 2021. godine pao na rekordno niskih 2,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Suočavanje s izazovima
No, osim ovih pozitivnih ocjena, vidljivo je kako i dalje postoji niz izazova. U ekonomskom memorandumu također se ističe kako sadašnji model rasta i energetike BiH ne može održati rast, a očekuje se da će se trend realnog rasta prepoloviti na 1,5 posto u dva desetljeća. Da preokrene ovu situaciju, BiH bi trebala provesti duboke strukturne reforme - u suprotnom, izgledi za bh. prelazak na potpuno funkcionalno tržišno gospodarstvo i članstvo u EU ostaju udaljeni. Iz Svjetske banke su, kao i dio sada, odlučni pružati pomoć BiH kako bi se lakše suočila sa svim ekonomskim izazovima. - Svjetska banka je opredijeljena za pružanje podrške Bosni i Hercegovini u promicanju otpornog i zelenog rasta, uz usklađivanje sa standardima EU-a”, rekao je Christopher Sheldon, šef Ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. Dodao je i kako vjeruju da će ovo izvješće kreatorima politika poslužiti kao koristan resurs jer ukasocijalne
BiH bi trebala provesti strukturne reforme. U suprotnom, izgledi za postizanje bh. prelaska na potpuno funkcionalno tržišno gospodarstvo i članstvo u EU ostaju udaljeni
zuje na primjenjive strategije za učinkovito prevladavanje izazova i iskorištavanje neiskorištenog ekonomskog potencijala zemlje. Reforme i daljnji napredak su, prema izvješću, potrebni u pet strateških oblasti: dobro makroekonomsko upravljanje i digitalizacija, razvoj tržišta rada, omogućavanje iskorištavanja produktivnog potencijala tvrtki, olakšavanje pristupa financiranju te povećanje konkurentnosti putem politika energetike i rudarstva. U pogledu prve strateške oblasti navedena je potreba poboljšanja dijaloga u fiskalnoj politici, a od reformi nužno je promovirati digitalizaciju te institucionalizirati središnju razmjenu podataka o osoblju. U drugoj strateškoj oblasti navodi se potreba povećanja transparentnosti zapošljavanja u javnom sektoru, uvođenja
karte, smanjenja poreznog klina i revizije naknada za nezaposlene. Osim toga, potrebno je povećati udio žena u radnoj snazi te uvesti politiku plaćenog roditeljskog dopusta za muškarce. U okviru treće i četvrte strateške oblasti ciljevi uključuju smanjenje administrativnih prepreka u poslovanju, olakšanje izvoza u EU jačanjem kontrole kvalitete proizvoda u skladu s EU standardima, kao i razvijanje financijskih instrumenata usmjerenih posebno na poduzeća u vlasništvu žena. U konačnici, peta strateška oblast preporučuje povećanje proizvodnje obnovljive energije. U kontekstu poslovanja tvrtki u BiH očekuje se da će predstojeći EU Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) značajno utjecati na izvoz iz BiH, osobito iz
1,5
“Svjetska banka je opredijeljena za pružanje podrške Bosni i Hercegovini”, rekao je Christopher Sheldon
Ističe se kako sadašnji model rasta i energetike BiH ne može održati rast te kako bi se trend realnog rasta mogao prepoloviti na 1,5%
sektora koji ovise o ugljenu i visokoj emisiji ugljika. To dodatno podcrtava hitnost prelaska na obnovljivu energiju i usklađivanje s međunarodnim standardima u svrhu jačanja konkurentnosti.
Dugoročan rast
- Bosna i Hercegovina je napredovala, dijelom zahvaljujući i provođenju učinkovitih fiskalnih politika i razboritom makroekonomskom upravljanju - rekao je Tihomir Stučka, viši ekonomist Svjetske banke i koautor izvješća. Međutim, dodaje, osnovni izazovi su i dalje prisutni i zahtijevaju provođenje sveobuhvatnih ekonomskih i energetskih reformi, ne samo u svrhu rješavanja trenutačnih problema nego i za postavljanje temelja
• za snažan dugoročni rast.