Klima se mijenja, hranu iz vlastitog vrta sad možemo imati cijelu godinu
Poznata vrtlarica Silvija Kolar-Fodor o prednostima hrane iz domaćeg uzgoja i razlozima za okretanje vlastitoj proizvodnji
Kako u vlastitom vrtu uzgajati i imati vlastitu hranu dostupnu tijekom cijele sezone? Kako produžiti vrtlarsku sezonu određenim vrstama? Što možete sijati i više puta u godini? Koje kulture pohraniti na najbolji način da su vam dostupne u vrijeme i kad ne rastu u vrtu?
”Jesenski” grašak i mahune
– Mislim da moramo biti svjesni da se klimatske promjene događaju. To najviše vide ljudi u poljoprivredi. Osobno to vidim po tome što su nam proljeća, nažalost, taman kada treba sijati hladnija i mokrija, ali su jeseni sve duže, a zime sve blaže. Onda zapravo nema onih situacija kada je zimi znalo po mjesec dana tlo biti zamrznuto, debeli minusi itd. Mi zapravo i kroz te zimske mjesece možemo imati produžene berbe kupusnjača i nekih drugih zanimljivih kultura i sve više se baviti sukcesivnom sjetvom, sve više vrsta u više doba godine uzgajati – kaže Kolar-Fodor.
Srećom, tržište se raširilo. Danas imamo pristup nekim sortama kojima prije nismo imali, što nam uz dodatno znanje o samoniklom jestivom ljekovitom bilju kojim si upotpunjujemo prehranu omogućava da doista možemo imati hranu cijelu sezonu.
Prema riječima vrtlarice, mnoge kulture možemo brati više puta na godinu. Primjerice, grašak i mahune uglavnom sijemo na proljeće kako bismo ih brali prije ljeta. Ali u srpnju ih možemo ponovno posijati i brati na jesen. Isto tako i salatu, lisnato, gomoljasto povrće. Što je toplije, to su nam veće mogućnosti za višekratnu sjetvu.
Uz sve češći trend uvoženja hrane upitne kvalitete iz trećih zemalja, kaže, danas je potrebno postati odgovoran potrošač.
Prijevare s hranom su česte. Primjerice, na tržištu su se već sad, u ovo doba pojavile neke rane jagode koje proglašavaju hrvatskim, ali ljudi su saznali da to, naravno, nije istina. Kako to popraviti? Jedna od tema kojima se bavi Kolar-Fodor upravo je kako postati svjestan potrošač i po kojim kriterijima birati hranu.
Prema njezinim riječima, hrana treba biti sezonska, lokalna i organska, što ponekad nećemo moći pronaći u dućanima. Rješenje je povezati se s lokalnim domaćim proizvođačima i više se okrenuti kuhanju domaće hrane iz vlastitog uzgoja.
– Interes za uzgoj vlastite hrane raste otkako se ja bavim time, a to je zadnjih 18 godina, zadnjih desetak pogotovo. Međutim, ono što se dogodilo prije nekoliko godina, cijela ona priča sa zatvaranjima zbog pandemije, nagnula je ljude da počnu ozbiljno razmišljati o hrani – otkuda dolazi, kako se proizvodi... Iako pogledom na naše tržište vidimo da nismo samodostatni, odnosno da imamo sustav gdje se kvalitetne sirovine izvoze, a prerađevine uvoze, pitanje kvalitetne hrane je nešto što su ljudi zadnjih godina jako osvijestili i upravo radi toga se okreću uzgoju vlastite hrane – smatra Kolar-Fodor.
Hrana se u Hrvatskoj i Europi još uvijek ne cijeni dovoljno. Poljoprivrednici također nisu vrednovani onako kako bi trebali, ali često nisu ni dovoljno educirani o tome koliko se na planu očuvanja okoliša može postići kroz sustav hrane. Aktivistica vjeruje da možemo imati i zdravije stanovništvo i čišći okoliš i poljoprivrednike s većim pravima, ali onda zaista moramo krenuti u tom smjeru.
– Sve kreće od osviještenog potrošača, a to je i najvažnija misija ovih predavanja, da osvijestimo potrošače da svaki dan biraju i da u skladu sa svojim izborom mogu imati sustav hrane kakav žele – istaknula je vrtlarica.
Skupoća i osviještenost
Predavanje u Slavonskom Brodu održano je u organizaciji Brodskog ekološkog društva, Gradske knjižnice i Udruge za ekološko vrtlarenje “Biovrt – u skladu s prirodom”.
Ideja je s jedne strane približiti uzgoj hrane urbanim sredinama, a s druge prilagoditi se klimatskim promjenama. Proizvodnja hrane nije samo ekonomski nego i ekološki i socijalni problem.
Mnogi ljudi vode se romantičnim razmišljanjem kako će oni uzgajati vlastitu hranu, ali svatko tko je ikad imao barem jedan mali kaktus zna kakva je to briga, a kamoli uzgajati svoju hranu cijelu sezonu. Nisu dovoljne samo ideje, treba učiniti nešto konkretno na tom polju.
– Skupoća je sigurno jedan od razloga zbog kojih se sve više okrećemo vlastitoj proizvodnji, ali mislim da ljudi postaju i osvješteniji o tome odakle nam hrana dolazi. Kako se proizvodi ta hrana, kakav je utjecaj na zdravlje kada jedemo hranu koja dođe s drugog kraja svijeta, pošpricana tko zna čime. U obzir svakako treba uzeti i prehrambenu neovisnost koju moramo razvijati – istaknula je Iris Beneš, programska koordinatorica
• Brodskog ekološkog društva.
Hrana treba biti sezonska, lokalna i organska, što ponekad ne možemo pronaći u dućanima. Rješenje je povezati se s lokalnim proizvođačima i više se okrenuti kuhanju