HDZ-u 61 mandat s dijasporom, SDP-u 44, sve oči uprte u Domovinski pokret
Izlazne ankete potvrdile su kako će biti teško doći do saborske većine
Ipsos je provela istraživanje o glasovanju među 20.000 birača diljem Hrvatske, koja su se ranijih godina na izborima pokazala iznimno preciznima
Izlazne ankete očekivano su potvrdile relativnu pobjedu HDZ-a, a SDP BiH im s partnerima puše za vrat pa je već sada jasno kako će biti potrebno dosta umješnosti kako bi se došlo do broja od 76 ruku koje su potrebne za izbor nove Vlade.
Treći mandat Plenkoviću
Očekivano, u 11. izbornoj jedinici slavio je HDZ. Istraživanje provedeno na 20.000 birača koji su jučer glasovali do 18 sati, koje je provela agencija IPSOS, pokazalo je kako je Hrvatskoj demokratskoj zajednici pripalo 58 mandata u deset izbornih jedinica, a očekuje se da će i među biračima izvan Hrvatske dobiti još tri mandata, što je ukupno 61 zastupnik u Hrvatskom saboru. Socijaldemokratskoj partiji i partnerima pripala su 44 mandata. Treća politička opcija postao je Domovinski pokret koji je dobio 13 zastupničkih mandata. Slijedi Možemo, stranka koja je udvostručila rezultate, a to je 11 mandata. Most je peta politička opcija koja je, prema istraživanjima, zaradila devet zastupničkih mjesta. NPS i Matija Posavec imaju dva mandata, kao i IDS, a jedan mandat osvojio je Fokus. Gledajući po izbornim jedinicama u Hrvatskoj, HDZ je pobijedio u sedam izbornih jedinica, a SDP u tri. U prvoj izbornoj jedinici HDZ-u ide pet, a SDP-u četiri mandata. U drugoj je taj odnos HDZ – SDP 6:4. Slijedi treća izborna jedinica u kojoj SDP-u ide sedam, a HDZ-u četiri mandata. Obrnut je odnos u četvrtoj u odnosu HDZ-a i SDP-a. U petoj jedinici najveća je razlika. To je 8:3 u odnosu HDZ-a i SDP-a. U šestoj SDP ima 6, a HDZ 4, dok u sedmoj 7 pripada HDZ-u, a HDZ-u 4. Osma izborna jedinica dala je SDP-u prednost od dva mandata u odnosu na HDZ. Tamo ova stranka ima šest mjesta u Saboru. Deveta je tradicionalno odana HDZ-u, gdje on ima 7, a SDP 3 mandata. Završno, deseta izborna jedinica je gotovo izjednačena u odnosu dva takmaca - HDZ 6, SDP 5. Očekivano, vodeće stranke
bile su zadovoljne, ali i oprezne u komentarima.
Potpredsjednik HDZ-a Tomo Medved čestitao je biračima koji su izašli, a napose onima koji su dali potporu HDZ-u.
“HDZ i Andrej Plenković bit će treći predsjednik Vlade u kontinuitetu. HDZ je pobijedio na izborima unatoč kršenju Ustava i izborima na radni dan. Ovo je potvrda da imamo potporu hrvatskih birača voditi zemlju”, rekao je Medved. U Rijekama pravde izbore je komentirala potpredsjednica SDP-a Biljana Borzan.
“Mislim da smo profitirali. Ankete koje su bile prije davale su nam značajno manje mandata. Dobili smo nešto bolji rezultat nego na prošlim izborima. Bilo bi bolje da je malo više za pregovore o većini”, rekla je ona. Svjesna je da neće nitko jednostavno do 76 ruku.
Nitko nema većinu
“Još nije zahvalno govoriti jer nitko neće imati komotnu većinu. Bilo kome će biti teško oformiti većinu. Prema onome što smo imali prilike čuti, HDZ ne želi ni s kim, a tko će drugi imati većinu, vidjet ćemo”, rekla je.
U Domovinskome pokretu su najzadovoljniji i mogu očekivati pozive obje strane za sklapanje Vlade.
“Građani su prepoznali da je vrijeme da se podignu i hvala im na tome uime svih stranaka osim HDZ-a. Shvatili su da je ovo izuzetno važan trenutak za Hrvatsku. Treće mjesto DP-a već je jasna stvar, a dalje će o svemu odlučivati Predsjedništvo stranke. Ja se ne bih štel nešto”, rekao je Davor Dretar. Iz Možemo su rekli kako su spremni poduprijeti manjinsku hrvatsku Vladu koju bi vodio SDP. Predsjednik Mosta Božo Petrov rekao ja kako nema razloga biti nezadovoljan, ‘no nada se da će dobiti koji mandat više’.
“Što se tiče HDZ-a, mislim da je vrijeme da stvari s HDZ-om završe”, rekao je Petrov, čelnik stranke koju je HDZ svojedobno izbacio iz vlasti. Odziv na ove izbore bio je velik. Saborske zastupnike, njih 151, mogla su birati 3 milijuna i 773 tisuće birača, 127 tisuća manje nego prije četiri godine. Uz dijasporu, hrvatske zastupnike u posebnoj 12. izbornoj jedinici, birali su zastupnici nacionalnih manjina, tri srpske, po jednog mađarske i talijanske, zajedničkog češke i slovačke, zajedničkog pet manjina (albanska, bošnjačka, crnogorska, slovenska, makedonska) te zajedničkog 12 manjina (austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska,
• ukrajinska, vlaška i židovska).