Čišćenjem dijela Camino staze u blizini Čapljine izronila dva mostića, povijesno se otkriće istražuje
Arheolog Stanislav Vukorep i istraživač Vinko Herceg potvrdili
razastire se na prostoru i od najmanje kilometar i pol rubom od prometnice M-17 do iza kršćanske bazilike, koja je zapravo bila središte naselja, najmanje kilometar i pol, ako ne i dva
Izreka koju pripisuju Ivi Andriću i Meši Selimoviću, dvojici eminentnih bh. pisaca, “Što nije zapisano, nije se ni dogodilo” ovih je dana dobila svoju potvrdu u Nerezima, čapljinskom naselju. U ovom slučaju nije riječ o riječima, nego o građevinama, koje nisu opisane, pa su osuđene na zaborav. Radeći na čišćenju puta za dubrovački Camino, koji će povezati Samostan sv. Jakova u Dubrovniku i crkvu sv. Jakova u Međugorju, pripadnici Profesionalne vatrogasne postrojbe Čapljina otkrili su jednu pa drugu građevinu koje su, po svemu sudeći, nastavak nedavno obnovljenog mosta preko Bregave koji spaja Klepce i Nereze.
Čisteći naišli na otkriće
- Iz Gorske službe spašavanja, vjerojatno znajući da raspolažemo opremom, zamolili su nas da očistimo dio Camino staze koji prolazi kroz Nereze. Mi smo to prihvatili, ekipe su izišle na teren te pilajući stabla i čisteći gustiš otkrile neobične građevine - konstatira Mate Jurković, zapovjednik Profesionalne vatrogasne postrojbe Čapljina. Za satisfakciju sve manje moćnima pripadnicima “sedme sile” na ovim prostorima može poslužiti podatak da su o otkriću obavijestili novinare, računajući da će oni riješiti dvojbu što je u pitanju. Tako je i bilo pa smo s kolegama iz Radiopostaje Čapljina angažirali čapljinskog arheologa Stanislava Vukorepa te istraživača starina Vinka Hercega iz Ljubuškog, koji su, svaki iz svoga kuta, na licu mjesta dali obrazloženje. - Nerezi su poznati kao rimsko naselje, gdje je pronađena ploča dvojice Italaca s natpisom i nalazi se u Muzeju u Sarajevu. To je staro naselje, a ovaj nalaz potvrđuje da je Bregava imala svoje rastoke preko kojih su izgrađeni ovi lučni mostići koji su vodili u naselje. Dok korito Bregave nije bilo regulirano, mostovi su služili za cestovnu vezu. Oni su dio puta koji je s mosta vodio dalje prema Nerezima i puta koji je iz Tasovčića vodio prema Dubravama i Stocu - konstatirao je Stanislav Vukorep te dodao: - Rimska luka je bila na ovom području, što potvrđuje toponim Luka u Neretvi. Tu je negdje bila luka ilirskog plemena Daorsi, koje se Bregavom spuštalo do luke u Neretvi i tako održavalo veze. Mislim da su ova dva mosta, koja nisu spominjana do sada u literaturi, izgrađena kada i Kameni most, dakle, prije petstotinjak godina - zaključio je Vukorep i dodao da su “tek šezdesetih godina prošlog stoljeća urađeni nasipi na Bregavi i Neretvi, koje su svedene u korito i time je prestalo njihovo razlijevanje, pa su i ovi mostovi izgubili svoju funkciju”. Razgledavši područje, Vinko Herceg, istraživač starina iz Ljubuškog, kazao je: - Ovaj dio je podnožje prapovijesnih gradina od mosta u Klepcima do ulaza u Karaotok, na tom potezu nalazi se osam gradinskih prostora iz svih razdoblja. Zanimljivo, most u Klepcima nadvisuje jedna impozantna prapovijesna helenistička gradina s nekropolom, jedna slična od osam navedenih nalazi se iznad Gnjilišta, tzv. Begića gomila.
Što kažu stručnjaci
Rimsko antičko naselje Nerezi razastire se na prostoru i od najmanje kilometar i pol rubom od prometnice M-17 do iza kršćanske bazilike, koja je zapravo bila središte naselja, najmanje kilometar i pol, ako ne i dva. To potvrđuju mnogi fragmenti i naseobine iz tog vremena, kao i nekropola koja je dobrim dijelom uništena.
Herceg je zagazio u gustiš i u muljevitom koritu, kojim su nekada iz Nereza u Bregavu otjecale plavne vode, našao dva klesanca bloka. Jedan je odlomljen i na njemu je uklesana struktura roga ili sidra, nije jasno, smatram da je to dio uzet s neke nekropole stećaka, koji je ugrađivan u dio mosta i odbačen poslije - zaključio je Herceg. Vatrogasci su očistiti prostor iznad dva, da ih tako nazovemo, pomoćna mostića. Dominik Marijanović iz Čeljeva, voditelj radova na terenu, kazao je: - Sjećam se priča oca koji je ovuda išao u školu. Magistrale tada nije bilo, a ovaj most, Kameni su ga zvali, bio je dio puta kojim su preko Nereza, pa Starog, željezničkog mosta išli u školu u Čapljinu. Učenici iz Čeljeva, Višića, Gnjilišta, Klepaca išli su pješice. Često bi znao reći: - Vama je lako ići u školu kuda smo mi išli. Eto, sada smo otkrili i dio te njegove staze - kazao je
• Marijanović.
Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i veze i zaštitu okoline Zeničko-dobojske županije (ZDŽ) izdvojit će 250.000 KM za otklanjanje arhitektonskih barijera u cilju poboljšanja mobilnosti invalidnih osoba. Sredstva su opredijeljena za sedam gradova i općina koji su se javnim pozivom obvezali financijski sudjelovati u realizaciji kandidiranih projekata. Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i veze i zaštitu okoline i Vlada ZDŽ-a pratit će realizaciju tog projekta, koji će biti nastavljen i idućih godina, sve dok osobe s invaliditetom ne ostvare svoju ravnopravnost u vezi s mobilnosti, priopćeno je iz Press-službe Zeničko-dobojske
• županije.