“Petorka” na razini BiH pokušat će sanirati krizu korigiranjem “novog” Izbornog zakona

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović najavio je da će zakon uskoro razmatrati Vijeće ministara

Zoran Krešić

Vladajuće stranke u BiH pokušat će u sljedećih desetak dana korigirati Izborni zakon koji je prošloga mjeseca nametnuo visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt, što je izazvalo novu krizu u zemlji jer su srpske vlasti odmah donijele svoj neustavni entitetski zakon. Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragan Čović najavio je u petak u Mostaru da će državno Vijeće ministara BiH na svojoj predstojećoj sjednici razmatrati prijedlog Izbornog zakona koji je ranije prošloga mjeseca u proceduru e-konzultacija uputio ministar pravosuđa Davor Bunoza (HDZ BiH).

Nadomjestak intervencije

- Dogovor je partnera na posljednjem sastanku u Sarajevu da pokušamo u što skorijem vremenu u Parlamentu usvojiti ta rješenja kako bi ona bila nadomjestak onome što je uradio visoki predstavnik. Čini mi se da ćemo moći ići u tom smjeru da domaćim snagama donosimo rješenja. Jedan od ključnih je izborno zakonodavstvo. Mi ćemo učiniti sve kako bismo dali ključni doprinos, da više nitko ne mora nametati ništa u BiH te da izbore pripremamo onako kako smo to već dogovorili provesti, kao i odluku Suda u Strasbourgu koja se odnosi na osobe koje se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednoga od triju konstitutivnih naroda, ali i Ustavnog suda BiH, gdje trebamo zaštititi institucije gdje se donose odluke o kolektivnim pravima, Predsjedništvu i domovima naroda - rekao je jučer Čović. Nakon što je Schmidt intervenirao u Izborni zakon, predstavnici vlasti RS-a su, kako su i prije najavljivali, donijeli entitetski Izborni zakon kojim osporavaju državne institucije i njihovo organiziranje izbora. Po prijedlogu koji je ranije predstavio HDZ BiH, izmjenama zakona se, uz tehničke preinake i sprječavanje prijevara u izborom procesu, predlaže promjena načina biranja Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) na čije članove prigovor imaju vodeće hrvatske, srpske i bošnjačke stranke, kao i promjenu načina biranja članova Predsjedništva BiH kako bi se prestalo s preglasavanjem Hrvata. U četiri navrata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasovima dominantno bošnjačkih birača za hrvatskog člana državnog vrha biran je Željko Komšić. Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto istaknula je kako je ključno postići dogovor domaćih dužnosnika. - Mi to kao hrvatski predstavnici u vlasti stalno zagovaramo, a to je međusobno poštovanje, dijalog, poštovanje ustavne strukture i nadležnosti te donošenje odluka kroz institucije i tijela vlasti u BiH. Znate da trebamo napraviti izmjene Izbornog zakona, otkloniti sve postojeće diskriminacije i prema konstitutivnim narodima, ali i svim građanima koji se tako ne izjašnjavaju - rekla je Krišto.

SDP-ov prijedlog

Na dnevnom redu Vijeća ministara BiH bit će prijedlog zakona koji je pripremio ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza

Probošnjačke stranke SDP BiH, Naša stranka i Narod i pravda, koje su koaliciji s HDZ-om BiH i SNSD-om, pripremile su svoj prijedlog izmjena Izbornog zakona i inzistiraju da se spriječi i daljnja diskriminacija manjina koje se ne mogu kandidirati na vodeće pozicije u državi. Iz HDZ-a BiH podržavaju provedbu presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu kojima je utvrđena diskriminacija manjina, no tvrde da te izmjene trenutačno nije realno provesti jer zahtijevaju izmjenu daytonskog Ustava BiH jer je potrebna potpora dvije trećine zastupnika u državnom Parlamentu.

•

Posljednja kriza u BiH nastala je nakon što je Schmidt intervenirao u Izborni zakon BiH, a Srbi odgovorili entitetskim