EU se suočava s ozbiljnim izazovom vanjskog utjecaja na političke procese
Zrinka Ujević, dugogodišnja diplomatkinja i veleposlanica, preuzela je vođenje predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, i to taman uoči europskih izbora koji otvaraju brojna pitanja, od toga što građani žele, koje ih teme zanimaju te kako uopće shvaćaju Uniju i njezinu budućnost do predizbornih manipulacija, lažnih vijesti i miješanja trećih strana, što je – sada više nego ikada – povezano i s korištenjem umjetne inteligencije koju EU, prvi na svijetu, želi regulirati. Zrinka Ujević je treća voditeljica – i prva žena – na tom mjestu otkako je 2013. Hrvatska postala punopravna članica EU. Ujević se, inače, tijekom 30 godina karijere sustavno bavila europskim poslovima. Od 2016. ravnateljica je Uprave za Europu u hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, dok je od 2000. do 2014. imala ulogu u misiji Hrvatske pri EU. Bila je zadužena za politička pitanja, a prije i voditeljica Ureda glavnog pregovarača. Bila je i zamjenica voditelja Stalnog predstavništva Hrvatske pri EU, a istodobno i predstavnica Hrvatske u Političkom i sigurnosnom odboru. Radila je i kao zamjenica načelnika Odjela za UN u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova. Prije godinu i pol, tadašnji veleposlanik Francuske u Hrvatskoj Gaël Veyssière odlikovao je Zrinku Ujević Redom viteza Legije časti za “predanost jačanju odnosa između Hrvatske i Francuske te našem dijalogu unutar Europske unije”, objasnio je.
Inače, EK ima predstavništva u svim državama članicama te regionalne urede koji rade s nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima, organiziraju posjete predsjednika i povjerenika, dostavljaju Komisiji političke informacije i analize, održavaju odnose s medijima te komuniciraju s različitim skupinama.
Kako izgleda proces izbora voditelja ili voditeljice predstavništva EK? Kako je izgledao vaš?
Europska komisija u svibnju 2023. objavila je javni natječaj za mjesto voditelja Predstavništva u Hrvatskoj. Prijaviti se mogao svatko tko je zadovoljavao tražene uvjete natječaja. Selekcijski postupak s više krugova intervjua, provjerom znanja i vještina provela je posebno angažirana vanjska institucija za ljudske resurse u suradnji s Komisijinim Centrom za procjenu kadrova. Rezultat postupka oblikovan je u nezavisno stručno izvješće koje je na daljnju odluku dostavljeno Europskoj komisiji. Nakon pozitivne odluke vodstva Europske komisije o mom angažmanu, dužnost voditeljice Predstavništva u Hrvatskoj preuzela sam 1. travnja ove godine te radim pod političkom nadležnošću predsjednice Komisije Ursule von der Leyen. Moja je zadaća izravno surađivati s nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima, poslovnim i obrazovnim sektorom, organizacijama civilnog društva i mladih, svim ostalim relevantnim društvenim dionicima te, naravno, s medijima. Cilj nam je podizati razinu informiranosti hrvatskih građana o Komisijinim prioritetima, postignućima i europskim vrijednostima, zbog čega smo aktivni u svim oblicima komuniciranja.
Preuzeli ste posao uoči europskih izbora. U Hrvatskoj je istekao rok za predaju izbornih lista, znamo tko su kandidati. Što su, prema informacijama koje dobivate od građana, glavne teme koje ih muče ili za koje su zainteresirani?
Mislim da građane Hrvatske, baš kao i brojne druge građane u Europi najviše muči rast cijena, inflacija i životni troškovi, odnosno kvaliteta života i ukupna gospodarska situacija. Istovremeno, prema europskim statističkim podacima, većina hrvatskih građana ima povjerenje u EU, i to iznad europskog prosjeka, većina podržava zajedničku gospodarsku i monetarnu politiku te zajedničku valutu euro. Hrvatski građani dakle pozitivno gledaju na europska postignuća, prepoznaju koristi od hrvatskog članstva u EU i razumiju dobrobiti suradnje na europskoj razini. Hrvatska se ulaskom u Schengen i europodručje pozicionirala u samu jezgru Unije, što je velik uspjeh. Drago nam je da većina njezinih građana prepoznaje da je Europska unija pravi okvir za razvijanje svih potencijala Hrvatske i, u konačnici, poboljšanje životnog standarda. Od ostalih važnih pitanja za budućnost Europe, hrvatske građane zabrinjavaju klimatske promjene pa je ta tema u središtu interesa hrvatske javnosti u komunikaciji s Predstavništvom.
EU je oduvijek bio, nazovimo to tako, inspiracija za brojne mitove i manipulacije, ne samo u Hrvatskoj već i u svim članicama. S druge strane, dugo se govori i o vanjskom uplitanju u (i) europske izbore, prvenstveno širenjem lažnih informacija. Kakvo je stanje sada, mjesec i nešto prije izbora? Ima li konkretnih primjera? Kome građani mogu vjerovati kad žele dobiti točne informacije, osim službenim stranicama i javljaju li vam se s konkretnim pitanjima?
Europa se suočava s ozbiljnim izazovima dezinformacija i vanjskog uplitanja u političke procese. Ovaj problem nije nov, ali je sve izraženiji. Medijska i digitalna pismenost zato se pokazuje kao jako važna, posebno u izbornim razdobljima. Birači trebaju znati koristiti digitalne alate, ali i prepoznati potencijalne manipulacije, kritički evaluirati političke poruke te donositi informirane odluke na temelju činjenica. Dobar dio opasnosti od dezinformacija danas vreba u digitalnoj domeni. Komisija je tijekom aktualnog mandata intenzivno radila na digitalnoj regulaciji te smo zadovoljni konačnim rezultatima, postignutim u suradnji s Vijećem i Europskim parlamentom. Izdvojit ću Akt o digitalnim uslugama, čiji je važan cilj spriječiti nezakonite i štetne aktivnosti na internetu i širenje dezinformacija. Nakon ruske agresije na Ukrajinu ažuriran je Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija, slijedom preporuka i smjernica Europske komisije, jer je porasla količina dezinformacija u digitalnom i medijskom prostoru diljem Europe. Danas Kodeks dobrovoljno potpisuju brojne velike globalne online platforme, tražilice, mediji i organizacije za provjeru činjenica. Uoči europskih izbora planira se niz mjera za prevenciju, ali i odgovor u slučaju manipulacije informacijama i kibernetičkih prijetnji. Cilj je ojačati koordinaciju mjera suzbijanja širenja dezinformacija i zajedno izgraditi spremnost za mogući odgovor. Zbog toga je, među ostalim, na razini Unije aktiviran mehanizam naziva Integrirani odgovor na krize, koji okuplja institucije i države članice kroz koji će razmjenjivati relevantne informacije. Interes za tu temu je velik pa Predstavništvo gotovo svakodnevno o njoj komunicira s medijima, sudjeluje u javnim raspravama ili je u izravnom kontaktu s građanima.
Koliko u cijelom tom kontekstu utječe umjetna inteligencija? EU je dobio Zakon o umjetnoj