Svjedok ustrajnosti kojoj se treba diviti i koja nas veže uz Hercegovinu
VELEBNOM IZLOŽBOM BABE PENAVUŠE OTVORENO 26. MOSTARSKO PROLJEĆE - DANI MH 2024.
Velebnom izložbom Sofije Naletilić - Babe Penavuše iz fundusa Franjevačke galerije i muzeja u Širokom Brijegu, u Galeriji kraljice Katarine svečano je otvoreno 26. Mostarsko proljeće – Dani Matice hrvatske 2024. Manifestaciju je otvorio predsjednik HNS-a BiH, visokog pokrovitelja manifestacije, dr. Dragan Čović.
Proljeće u Mostaru
- Kada govorimo o onome što je danas Mostar, pitamo se može li biti išta ljepše od proljeća u Mostaru. Vrlo je jasno da može, i to upravo kroz Mostarsko proljeće s Maticom hrvatskom. Ova izložba na poseban način svjedoči svojom ustrajnošću kojoj se treba diviti i koja nas na poseban način veže uz našu Hercegovinu - kazao je dr. Čović. Brojnim uzvanicima na svečanosti otvaranja, uime organizatora, obratila se predsjednica Matice hrvatske Mostar akademkinja Ljerka Ostojić.
- Idućih 40-ak dana ovdje će se dizati kazališni zastori, iz publike dolaziti osmijesi i pljesak, najljepšim notama i stihovima tkat ćemo još jedno Mostarsko proljeće. Hvala svima koji jesu ili će biti dio naše zajedničke priče koja u Mostaru traje gotovo tri desetljeća - kazala je akademkinja Ostojić. Na izložbi samouke umjetnice, kiparice iz Mokrog pokraj Širokog Brijega, koja je svoj umjetnički put počela posve slučajno, u 7. desetljeću života, predstavljene su 23 skulpture koje je Penavuša izradila ilustrirajući svijet oko sebe, o čemu je više govorio urednik izložbe Dragan Marijanović.
- Riječ je o neobičnoj ženi koja je svoje ljudske tuge liječila tako što je mostarska će publika na Danima Matice imati prigodu uživati u više od dvadeset kulturnih programa oblikovala drvo od minijatura do totemizma za koji ona nikada u životu nije čula niti je znala što je totem. Penavuša je bila začudna pojava. Ona je sjedila u svom dvorištu, a oko nje je frcalo drvo. Fratri Vendelin Karačić i Ante Marić pokazali su neke njezine skulpture književniku Dubravku Horvatiću i tako je počela globalna priča o Sofiji Naletilić Penavuši... kazao je, među ostalim, Marijanović dodajući kako se nada da će netko u ovoj zemlji shvatiti kako je vrijeme da se razmisli o formiranju instituta koji bi proučavao njezinu ostavštinu. Baba Penavuša je bila samouka, a svoj stvaralački put počela je sasvim slučajno u 63. godini života, kada je za svog unuka izrezbarila pticu za školski projekt. Od tada pa sve do smrti izradila je oko 7000 skulptura, od minijatura do grandioznih djela.
Grand Prix
Inače, radovi Sofije Naletilić Penavuše izlagani su na 20 samostalnih i približno isto toliko skupnih izložbi. Posmrtno je nagrađena Grand Prixom INSITA ‘94. u Bratislavi. HT Eronet i ove je godine ponosni generalni sponzor jedne od najdugovječnijih kulturnih manifestacija na ovim prostorima, 26 godina “staroga” Mostarskoga proljeća – Dana Matice hrvatske. Od prvoga smo dana uz mostarsku Maticu i njezino Proljeće te potporom ovoj instituciji i ovoj manifestaciji potvrđujemo da gospodarstvo i kultura itekako mogu zajedno djelovati, rasti i doprinositi zajednici. Iza nas su godine velikih umjetničkih događaja i programa koje je ovome gradu, našoj državi i okruženju omogućila Matica hrvatska Mostar - kazao je, među ostalim, predsjednik Uprave generalnog sponzora manifestacije HT Eroneta dr. sc. Goran Kraljević. Večer je glazbeno upotpunila Etnoskupina Čuvarice
• iz Rame.
svečane akademije položeno cvijeće i održana molitva kod biste braći Šimić ispred osnovne škole u Drinovcima
Frano Vukoja
Svečanom akademijom u sportskoj dvorani Osnovne škole Antuna Branka i Stanislava Šimića u Drinovcima završen je program književne manifestacije “Šimićevi susreti 2024.”. Uoči svečane akademije upriličen je susret književnika s učenicima grudskih škola te je položeno cvijeće i održana molitva kod biste braći Šimić ispred osnovne škole u Drinovcima. Članovi DHK-a HB posjetili su grudske škole i u ugodnom druženju s učenicima prezentirali svoj i rad DHK-a HB.
Monografija o Ionescu
Na svečanoj akademiji nazočne je pozdravio Ljubo Grizelj, grudski načelnik i predsjednik Organizacijskog odbora ove manifestacije. Program je vodila Tina Laco, a prigodno slovo održao je književnik Josip Mlakić.
Godišnja nagrada Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne “Antun Branko Šimić” dodijeljena je Vinku Grubišiću, autoru književne monografije “Eugène Ionesco - život i djelo”, koju je prošle godine objavila zagrebačka Alfa. Nagradu je uime laureata iz ruku predsjednika DHK-a HB Ivana Bakovića primio njegov nećak Josip Grubišić. U obrazloženju
ove nagrade Ivan Baković je istaknuo da je književna monografija Vinka Grubišića posvećena životu i djelu jednoga od najpoznatijih predstavnika kazališta apsurda, odnosno antidrame Eugènea Ionesca, pisana je s velikom znanstvenom preciznošću, jednostavnim i nenametljivim stilom. U obrazloženju dalje stoji: - Stoga je informativna, kako za studente i profesore književnosti tako i za sve one koji žele upoznati jednu važnu dionicu svjetske dramaturgije i njezina najpoznatijeg predstavnika. Vinko Grubišić je Ionescu pristupio znalački, ne samo kao književniku nego, prije svega, kao čovjeku, prikazavši njegov životni put i lomove koje je na tom putu prošao, a koji su imali utjecaja i na njegov književni opus, a potom je zagledao i u taj opus te donio cjelovite interpretacije Ionescovih djela.
Vinko Grubišić je ugledni hrvatski književnik, antologičar i jezikoslovac. Rodio se 1943. u Posuškom Gracu, a najveći dio života proveo je u Kanadi. Piše pjesme, eseje i monografije, dopisni je član HAZU-a.
Akademiku Veselku Koromanu dodijeljena je nagrada “Antun Branko Šimić” za životno djelo. Nagradu mu je uručila predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara.
Akademik Veselko Koroman, inače prvi predsjednik DHK-a HB i prvi glavni urednik časopisa DHK-a HB “Osvit”, svojim životom i radom duboko je obilježio i zadužio hrvatsku i bh. književnost i kulturu. U obrazloženju se ističe da je Veselko Koroman (Radišići, Ljubuški, 7. travnja 1934.) pjesnik, pripovjedač, romanopisac, esejist, književni kritičar, putopisac, književni povjesničar i antologičar. Nakon završene pučke škole u Ljubuškom, Srednje ekonomske i Više pedagoške u Mostaru, na sarajevskom Filozofskom fakultetu diplomirao je književnost i filozofiju. Radio je kao gimnazijski profesor i lektor, uređivao časopise “Život” i “Osvit”. Redoviti je član Akademije nauka i umjetnosti BiH i dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Zbog političkih razloga (zbog teksta “U cara Trajana kozje uši”) 1972. oduzeto mu je uredničko, a dano korektorsko mjesto u nakladnom poduzeću Svjetlost. Po izlasku iz opkoljenog Sarajeva radi kao savjetnik za kulturu i znanost u Predsjedništvu HZ-a i HR HB u ZHŽ-u. Član je više književnih udruga i dobitnik Poletove nagrade za prozu, Udruge književnika BiH za poeziju, Goranova vijenca za ukupni književni rad, Povelje sa Zlatnim grbom Općine Ljubuški