Večernji list - Hrvatska - Ekran
“USKOCI”, SERIJA KOJA ĆE POSTATI IZVOZNI PROZVOD
SCENARIJ JE NASTAO ZA 10 DANA
Često HTV svoj program upotpuni repriziranjem starih antologijskih igranih i dokumentarnih serija iz svoje bogate arhivske riznice, nastalih u prošlom stoljeću. No kao gledatelji HTV-a sa svom sigurnošću možemo reći da i u ovom 21. stoljeću svjedočimo stvaranju nečega što postaje antologija i novo neprocjenjivo ne samo televizijsko nego i nacionalno arhivsko blago. To su autorske dokumentarno-igrane serije urednika, redatelja, scenarista i skladatelja Božidara Domagoja Burića. S divljenjem i zanimanjem odgledali smo do sada takva četiri njegova projekta – “Tajnoviti srednji vijek”, “Lude rimske careve”, “Hrvatske kraljeve” i “Republiku”. A iduće godine očekuje nas peti Burićev povijesni serijal, četiri raskošne, 50-minutne epizode igrano-dokumentarne serije “Doba uskoka”, za koju, na upit kako bi je on sam najavio i zašto je za temu ovog projekta izabrao baš uskoke, uzvraća: – Najavio bih je jednom jednostavnom rečenicom – pogledajte zadivljujuću povijest hrvatskih pirata iz Senja, naučite mnoštvo novih stvari o našoj povijesti i pritom se dobro zabavite. A poticaj za temu dao mi je prijatelj, rodom Senjanin, koji me, kad sam razmišljao o novoj seriji, upitao: “A zašto ne napraviš seriju o uskocima?” Svidjelo mi se to. Bio mi je velik izazov. U roku od desetak dana napisao sam kompletan scenarij za seriju. No, kako je potom slijedio dug put stvaranja, zanimalo nas je što je pri tom radu na seriji bilo najzahtjevnije, najkompliciranije, a možda i najdelikatnije te donosi li serija kakvo otkriće ili novo povijesno tumačenje. – Cijeli serijal neusporedivo je zahtjevniji od bilo čega što sam dosad radio na HRT-u. Teško je izdvojiti neki segment, ali ovako na prvu rekao bih da su “morske” scene s brodovima i brodicama bile vrlo zahtjevne, kao i scene na rekonstruiranoj mletačkoj galiji u našem studiju. Što se tiče novih tumačenja, ovisi tko gleda seriju. Malom broju ljudi, poglavito povjesničarima, praktički će sve biti već više-manje poznato, no ogromnoj većini gotovo će sve biti novo i nepoznato – kazao je Burić dodajući da u ovoj seriji ima puno više dijaloga nego u prethodnima pa je tako prvi put izbor profesionalnih glumaca za najzahtjevnije uloge bio logičan i nužan, premda su naturščici i dalje u brojčanoj premoći. Poznavajući Burićev prijašnji način rada te slušajući kako je nastajala “uskočka” serija, sasvim je lako i logično pomisliti da bi se ovaj put od snimljenog materijala, osim serije, dao složi-
ti i jedan igrani film koji bi se mogao gledati u kinima. Zato smo HTV-ova autora odmah upitali, nakon što je i te kako dokazao da suvereno vlada malim ekranom, razmišlja li i o onom velikom, filmskom, jer uskoci bi imali potencijala i za to. – Točno ste pogodili moja razmišljanja, s tim da ne bih radio klasični igrani film, nego upravo ovakvu igrano-dokumentarnu formu. Taj hibridni format puno mi je veći izazov jer, uz emociju i dramaturgiju, mora zadovoljiti i stroge znanstvene kriterije, a nije lako biti i emotivan i znanstven u isto vrijeme. Bilo bi zgodno vidjeti “Doba uskoka” u kinu kao dugometražni igrano-dokumentarni film – naslućuje Burić da je spreman na korak više. Kako je pak prije uskoka vrlo temeljito i višeslojno, gotovo filigranski, obradio i vrijeme Dubrovačke Republike, može li reći je li išta od nekadašnje čuvene dubrovačke diplomacije ili možda i uskočke buntovnosti preživjelo do danas. Prepoznajete li nešto od tih povijesnih ostataka u današnjem vremenu? – To je jako teško pitanje. U mom Dubrovniku puno je toga ostalo od Republike, prije svega u uljuđenom ponašanju njegovih građana i nekom posebnom šarmu kojim zrače. U Senju pak prepoznajem puno uskočkog inata i ponosa koji je preživio sve do danas. I to mi se sviđa kod njih. Jako volim Senjane – usporedio je Burić. U razgovoru nismo mogli zaobići ni činjenicu da su njegovi prethodni projekti postali najemitiraniji i najprodavaniji HRT-ov proizvod tog žanra u inozemstvu pa se može očekivati da će i uskoci dobaciti visoko i daleko. To i on potvrđuje jer misli da će “Doba uskoka” prebaciti rekord “Republike” koja je, “smijenivši” “Hrvatske kraljeve”, zasad najemitiranija naša serija u inozemstvu s obzirom na broj zemalja u kojima se mogla gledati. Do sada se Burić u svojim serijama bavio davnim vremenima. Krenuo je od starog, pa onda preko srednjeg vijeka i stigao sve negdje do početka 19. stoljeća. Polako se primiče našem vremenu. Pa golica li ga na isti se autorski način pozabaviti i nama nešto bliskijom burnom hrvatskom poviješću 20. stoljeća? – Razočarat ću vas. Idući projekt, koji upravo pripremam i koji čeka odobrenje programskog i poslovnog vodstva, otići će, ako bude odobren, dalje u povijest od bilo kojeg dosadašnjeg projekta koji sam radio – bilo je sve što nam je Burić za sada mogao reći. Za kraj, kako je svojevremeno bio direktor programa HTV-a, a lani kratko i v. d. ravnatelja programa HRT-a, a isprofilirao se i sazrio u rasnog autora pravih televizijskih dragulja, zanimaju li ga uopće više neke čelne funkcije? Ima li tih ambicija ili je njegova misija ipak samo autorsko stvaranje? Odgovara: – Moja primarna misija uvijek je autorski rad i jedino u tome istinski uživam. Funkcije se prihvatim kad vidim da postoji neki vrijedan izazov kojem mogu odgovoriti i na taj način pomoći HRT-u. No pri izboru “serija” ili “funkcija” – ovo drugo nema nikakve šanse, uvijek ću izabrati prvo.
Pri izboru “serija” ili “funkcija” – ovo drugo nema nikakve šanse, uvijek ću izabrati prvo