Večernji list - Hrvatska - Ekran
Nova je sezona ‘Narcosa’ apsolutno ludilo
Nova sezona Netflixove uspješnice otkriva nam tko su okrutni i moćni meksički gospodari droge
Nakon tri sezone, vrijeme je i za jedan spin off. Koji to, zapravo, nije jer Netflixov “Narcos: Mexico”, već kako mu ime govori, ne priča više priču o krijumčarenju droge iz Kolumbije, nego govori o tome kako su nastali najokrutniji svjetski karteli, oni meksički, a čije se “poslovanje” ne može odvojiti od kolumbijskih kartela. Bila je to vjerojatno najuspješnija kriminalna simbioza u povijesti. Sasvim je jasno da je iskorišten trenutak uhićenja i suđenja Joaquinu Guzmanu El Chapu, nekadašnjem šefu kartela iz Sinaloe, kojemu se upravo ovih dana sudi u Americi u jednom od najpraćenijih suđenja u povijesti. O njegovu je životu punom zločina Netflix već bio napravio seriju nazvanu jednostavno “El Chapo”. No iz nje se nije razabiralo odakle tolika moć meksičkim kartelima, tko ih je postavio tako da su oni i danas tako moćni i smrtonosni. E, o tome govori “Narcos: Mexico” u priči koja je ništa manje zlokobno atraktivna kao što su to bile dvije sezone priče o Pablu Escobaru i još jedna o kartelu Cali. Na kraju, sam Escobar i kolumbijski karteli ne bi značili previše da nije bilo Meksikanaca koji su osigurali prve ozbiljnije valove prodora kokaina na američko tržište. Upravo o tome ova serija govori. Tako doznajemo da sve i ne počinje s kokainom, nego s običnom “travom”, koja se distribuira iz regije Sinaloa pod kontrolom nekoliko lokalnih bossova, Felixa Gallarda, kojega u seriji tumači Diego Luna, Rafaela Cara Quintera, kojega tumači Tenoch Huerta, te Ernesta Don Neta Fuentesa Carilla, kojega glumi Joaquin Cosio. U to doba, krajem 70-ih, početkom 80-ih, ne postoje karteli, nego banda krijumčara koji se nekako dogovaraju da ne ulaze jedni drugima u teritorij, trgovanja s kolumbijskim krijumčarima sporadična su. Sve dok Felix Gallardo ne odlučuje urediti stvari i napraviti od švercanja droge mnogo profitabilniji biznis koji će se zasnivati na švercu kokaina. Doista, prve epizode prikazuju Gallardov put od lokalnog policajca sve do šefa prvog velikog kartela – Guadalajare. Normalno, neki opasnost od udruženja švercera marihuane vide prije nego drugi pa serija isto tako prikazuje i stvaranje Drug Enforcement Agency, odnosno DEA, danas jedne od najmoćnijih službi za borbu protiv organiziranog kriminala u Americi. Tako gledamo još jednu sličnu priču kao što je to bila ona o Pablu Escoba-
MUDRO SU SCENARISTI UKLJUČILI I LIK EL CHAPA KOJI JE NA POČETKU BIO TEK LOGISTIČAR ZA ŠEFA GALLARDA
ru, koja je bila odličan prikaz narkomiljea u prve dvije sezone “Narcosa”. No iz meksičkih kartela nastala je puno zlokobnija i moćnija figura od Pabla Escobara, o kojoj se do prije nekoliko godina nije toliko pisalo, a to je, dakako, El Chapo. Mudro su scenaristi uključili i njegov lik u seriju koja se zbiva u doba kada je on bio tek logističar za velikog šefa Gallarda pokazujući tako odakle dolazi njegova kasnija golema moć. A ona je, kao i uvijek, temeljena na nasilju koje je krajnje okrutno, čemu praktično svjedočimo i danas. Jer, oponent je Gallardu i njegovim suradnicima Caru Quinteru i Netu u seriji, kao što je to bilo i u stvarnosti, Kiki Camarena, agent DEA-e, koja tada u američkom sustavu ni približno nije značila koliko druge agencije. FBI i CIA imaju mnogo više utjecaja. Enrique Kiki Camarena Salazar prvi je američki tajni agent poginuo u borbi s krijumčarima droge, a njegova je okrutna smrt i motivator ove priče. Jer nakon toga je američka administracija na čelu s R. Reaganom uvidjela što se događa na američkim granicama te shvatila da će morati uključiti znatna sredstva kako bi se efikasnije borila s kartelima. O smrti Kikija Camarene, kojega u seriji tumači Michael Pena, i danas se raspravlja, pojavila se i teorija o tome da je u njegovu ubojstvu sudjelovala i CIA nastojeći zataškati svoju suradnju s kartelima zbog profita koji je korišten u svrhu naoružavanja nikaragvanskih “contrasa”, no činjenica je kako je američka javnost postala uznemirenom na vijest o njegovu pogubljenju. Koje je uvjetovalo i rušenje kartela Guadalajara, prvog velikog kartela koji je počeo gurati kokain preko granica Sjedinjenih Država. Sve to scenaristi “Narcosa: Mexico” uspijevaju ponovno upakirati u pitku i gledljivu priču koja, bez obzira na određene, ali i razumljive kompromise u odnosu na stvarne događaje, jasno pokazuje kako su rođene najopasnije svjetske kriminalne organizacije. Djelotvorna formula iz originalne franšize vješto je prenesena i na novi “Narcos” zbog kojega će se mnogi zainteresirati za meksičke gospodare droge i različite teorije vezane za njih. Svakako je serija bitna i zbog njezina glavnog glumca. Michael Pena trenutno je najtraženiji američki glumac hispanskog porijekla. Iznimno zanimljiv glumac osebujnog izražaja, prepoznat je već na prvoj audiciji kod Petera Bogdanovicha. Pena je aktivan glumac koji ne bira između televizije i filma. Brojni su tu blockbusteri i nagrađivane uspješnice, “Marsovac”, “Američki varalice”, “Djevojka od milijun dolara”, serija “Na rubu zakona”, manje uloge u “Babelu” i “Fatalnoj nesreći”... Pena je glumac kojega će publika uvijek prepoznati i rado ga se prisjetiti jer bira likove koji su neobični, duhoviti, s interesantnim zanimanjima. Oponenta njegovu liku tumači Diego Luna, također glumac meksičkog porijekla kojega će se mnogi sjetiti po ulozi Cassiana Andora u “Rogue One: Priča iz Ratova zvijezda”. Dvojica su glumaca briljantno prikazala fatalno suparništvo njihovih sunarodnjaka koje će praktično označiti početak američkog rata protiv droge. Zbog ubojstva Kikija Camarene sedmorici je okrivljenika podijeljeno čak 30 doživotnih kazni te dodatnih 2000 godina zatvora. Kako se to dogodilo bezbroj puta u povijesti, šefovi su kartela u zatvoru uživali u luksuzu. Gallardov je utjecaj na meksičku trgovinu drogom prestao tek 1993. godine kada je premješten u najstroži zatvor. Ali, prije toga uspio je reorganizirati meksičku trgovinu drogom raspodjelom teritorija među svojim nasljednicima. Danas su mu 72 godine i zbog lošeg zdravlja premješten je u manje strog zatvor. Da stvari postanu bizarnije, za okrutno je ubojstvo K. Camarene osuđen tek lani nakon godina iskorištavanja rupa u zakonu. Još je gore s Carom Quinterom koji je danas na – slobodi. On je 2013. pušten iz zatvora nakon što je utvrđeno nepravedno suđenje, pa je pobjegao. Danas tvrdi kako žali zbog svega i želi samo mir. Don Neto Fonseca također je premješten iz zatvora u kućni pritvor zbog lošeg zdravlja, ostalo mu je još devet godina od ukupno dosuđenih 40 godina.