APSURDISTAN – EMISIJA O HRVATSKOJ

U šest nastavaka o nelogičnostima s kojima se svakodnevno susrećemo

Uponedjeljak je na I. programu Hrvatske radiotelevizije počelo prikazivanje novog dokumentarnog serijala u šest nastavaka naziva punog simbolike – “Apsurdistan”, koji se bavi nekim od najvećih problema koji pogađaju našu zemlju. Urednica i scenaristica Nataša Kolbas Kraljević objasnila je da bi ovaj serijal moggla raditi do mirovine, toliko je problema u našoj zemlji. Otkrila je i zašto je za serijal odabrala naziv “Apsurdistan”. – Hrvatska je zemlja apsurda. U dokumentarnom serijalu u šest epizoda pratimo razna područja života – administraciju, zdravstvo, lokalnu upravu i samoupravu, propast Slavonije, gospodarstvo, mostogradnju i pitamo se – što je pošlo po krivu? – objasnila je Kolbas Kraljević. Ideja za serijal nastala je prije četiri godine, ali je “čekala svoj trenutak”, rekla nam je urednica. Putujući po Hrvatskoj, istraživanjem koje je trajalo gotovo dvije godine, ona

i njezin tim pokušali su saznati što najviše smeta stanovnicima Lijepe Naše. – Željeli smo izbjeći populizam, pa smo zato i otišli među obične ljude, da vidimo kako život stvarno izgleda – priznala je Kolbas Kraljević. Još 2017. napravili su film o Slavoniji, koji će u sklopu ovog serijala također biti prikazan, a dobro ga je prihvatila i publika i kritičari. Nakon prvog projekta, snimljeni su i ostali, a sve njih imamo priliku pogledati u sljedećih nekoliko tjedana – “Bolesno zdravstvo?”, “Moja općina”, “Gdje si bio 2017.?”, “Ništa se ne isplati” i “Most u grlu”. Ideja i materijala za nove nastavke, priznaje, imaju jer u Hrvatskoj se jako sporo događaju promjene. Prva emitirana epizoda naslova “Gdje je pečat?” donosi priču o manjkavosti birokratskog i administrativnog aparata te problemima koje građani najčešće imaju sa zakonima. – Birokracija je sve veća, zdravstvo je sve lošije, jedino se dubrovački most trebao početi graditi. U trenutku kada smo mi snimali on se još nije počeo graditi, još se nije točno znalo što će biti s njim. Sve je drugo takvo kakvo je, Slavonija je pusta, no ništa se što se naših tema tiče nije nabolje promijenilo – istaknula je. Objasnila je i da je neke teme ponekad vrlo teško pretočiti u film. – Za svaki film prošli smo cijelu Hrvatsku. Samo u Dubrovniku nismo bili, u svim ostalim krajevima jesmo. To je opsežan posao – morate pronaći ljude i priče koji bi svjedočili o temi. Nije to istraživanje pri kojem samo sjedite u redakciji i tražite nešto – rekla nam je novinarka s dugogodišnjim iskustvom. Svaku temu nastojali su prikazati slojevito, za što smatra da su i uspjeli napraviti. – Kada je riječ o zdravstvu, što je naš drugi film, onda uvijek krenemo od toga da su velike liste čekanja, ljudi ne mogu doći do liječnika. Zapravo, stvar je jako slojevita i vrlo komplicirana – od toga da liječnika nema, da su potplaćeni, da u provinciji nema liječnika, da ljudi koji završe medicinu neće u obiteljsku medicinu. Ste to govori o općem stanju društva. Mi smo u nekoj mjeri pokušali prenijeti tu sliku – rekla je Kolbas Kraljević. Nosi li, dakle, ovaj serijal, odgovore na pitanja koja se postavljaju u sklopu šest problema kojima se bave? – Ne donosi, ne na taj način. Mislim da jednim dijelom dijagnosticira stanje, a ako dobro dijagnosticiraš stanje, možda ćeš i doći do rješenja. Naši sugovornici, govoreći na temelju svoga životnog iskustva, pokazuju da smo i mi krivi, da smo i mi to društvo. Mi smo također sudionici toga zbog čega se društvo zapravo urušava – smatra. Ipak, može se izdvojiti jedan problem koji je prisutan kojoj se god temi posvetili, a to je, naravno, birokracija. Nataša je to označila kao glavni razlog koji koči razvoj, što će se vidjeti u nastavcima koji nas očekuju ponedjeljkom u večernjem terminu. – Rekla bih da se iza svake teme kao problem krije spora i komplicirana birokracija. Jer ako taknete u zdravstvo, vidjet ćete da je liječnicima važnije da su oni sve to upisali u kompjutor i riješili sve “papirnato” nego jesu li pregledali pacijenta. U temi što se (ne) isplati raditi u Hrvatskoj ljudi će vam reći da ih birokracija toliko guši da im se ništa ne isplati. U temi o općinama isto je tako važnije da papirnato sve funkcionira – istaknula je urednica koja bi voljela da se ovaj projekt nastavi iako smatra da dokumentarni film i novinarstvo malo toga mogu promijeniti. – Imate toga još, od obrazovanja, koje je urušeno i nepotrebno blokirano starim načinom rada, do turizma. Ali mogu li novinarstvo i dokumentarni film mijenjati svijet? Mislim da ne mogu. Mogu nam na neki način pomoći da prepoznamo ono što možemo sami pomaknuti, ali nemojmo živjeti u iluziji da film i novinarstvo mogu nešto promijeniti – zaključila je.

Razgovarala: Antonija Grbavac Fotografije: HRT