Večernji list - Hrvatska - Ekran
DEVS – nova triler-serija koja je odmah postala hit
Devs su svakako jedno od iznenađenja sezone. Pomalo iz sjene, razvio ih je Fox za Hulu, odnosno za zajednički streaming kanal FX on Hulu, kod nas se, pak, prikazuju na HBO-u, postigli su zaista odličnu ocjenu na IMDB-u, a nije teško pogoditi zašto. Atmosferom se Devsi, nažalost, uklapaju u ukupnu situaciju u svijetu, no opet prostor UC Santa Cruz, sveučilišta na kojem je serija snimana, izgleda doista kao nešto od onoga što nam sugeriraju da će biti u budućnosti, onako ‘googlasto’, prostrano, čisto, usmjereno na razvoj. I tako nekako i jest u seriji, priča se odvija u vrhunskoj teh
nološkoj kompaniji, jasno, u Silicijskoj dolini gdje mlada softverašica Lily Chan istražuje nestanak i misterioznu bizarnu smrt svojeg dečka. Vjeruje da je događaj povezan s tajnim razvojnim odjelom tvrtke, a sve prate Forest, vlasnik kompanije, te Kenton, njezin šef sigurnosti, nekadašnji pripadnik CIA-e. Osnovni sinopsis upućuje na to kako će se raditi o sada već pomalo klasičnoj potki o zloj korporaciji i njezinu još gorem šefu koji smišlja kako pokoriti svijet, pa to onda netko otkrije, pri tome strada, ali neka dobra duša sve razotkrije. Ne baš, zaključili ste već i sami ako ste pogledali dosadašnje epizode Devsa, puno je više u toj priči koja je iz epizode u epizodu sve bizarnija te uporno otvara svoje slojeve. Sasvim sigurno će tu biti i nekih često citiranih rečenica, poput Kentonova lamentiranja o ‘američkom’ i ‘kineskom’ stoljeću ili nadmetanja s pripadnikom ruske tajne službe. Devsi su zaista sjajni, neobični, serija koju će u svakom slučaju privući generaciju milenijalaca jer se odvija upravo u svojevrsnom geekovskom okruženju s likovima koji su oblikovani upravo na takav nekakav način, s pričom koja je dovoljno pomaknuta i prikazana na dovoljno pomaknut način da ih zadrži ispred ekrana cijelo vrijeme. Ne bismo se začudili da shvatimo kako je većina onih koji su seriju ocijenili s visokih 82 posto na Rotten Tomatoes ili s 8.0 na IMDB-u dio upravo te generacije. I ništa u tome nije čudno jer Devse potpisuje jedan iznimno kreativni autor.
Englez Alex Garland je ovdje i scenarist i izvršni producent i redatelj, a govorimo o čovjeku koji je pisao scenarije za filmove poput Annihilation koji je i režirao, Ex Machina, 28 dana kasnije, Žal gdje je napisao roman po kojem je napisan scenarij za ovaj intrigantan film. Dakle, od autora takvih djela mogli smo jedino i očekivati nešto pomaknuto i neobično, a Devsi u svakom slučaju to jesu. Već sada se po internetu mogu naći intrigantne temice o seriji, poput pitanja i odgovora, teorija zavjere i sličnoga. A materijala ima jer se serija dotiče svih tehnoloških novotarija koje nas možda čekaju u bliskoj budućnosti, poput primjene umjetne inteligencije u predviđanju ponašanja nekih osnovnih životnih formi, pa onda nekih sadašnjih poput kodiranja i hakiranja, normalno u svemu ulogu igraju različiti gadgeti, nema tamo nikoga tko nema kakav smartphone ili laptop ozbiljnih performansi. Lillyn dečko je zapravo Rus Sergej koji se natječe za posao u Devsima, odnosno developerima, najboljem odjelu kompanije za koji nitko ne zna čime se zapravo bavi, osim Foresta i Kentona te možda Forestove zamjenice Katie, koju tumači Alison Pill. No, ono što je najbolje u svemu jest da seriju gledamo a da nismo još sasvim sigurni o čemu se tu zapravo radi. Zašto je Sergej mrtav, što se događa u Devsima, zašto u kompaniji koja se zove Amaya postoji čovjek poput Foresta? Tu i tamo pojavi se neki skriveni ključ, poput Colossusa, knjige D. F. Jonesa iz 1966. koju Lilly čita dok čega Sergeja. A riječ je o romanu koji se već tada bavio mogućnošću da umjetna inteligencija, odnosno superračunala osvoje svijet, odnosno zavladaju nuklearnim potencijalima supersila. Ili se odgovor na ovo pitanje skriva negdje u nekom dijalogu, koji su često prilično duboki i misteriozni te se ne doimaju tek kao dio mozaika koji čini Devs ovako intrigantnom znan-fan serijom kakva jest. Sam Garland je u intervjuu za Collider objasnio kakvim se znanstvenim konceptima vodio u stvaranju serije. Naveo je kako često gleda YouTube, no ne kakve influencere ili gamere, već predavanja s različitih sveučilišta na kojima, jasno, uči. U Devsima se vodio determinizmom i kvantnom fizikom tako da mu je ona pružila drugačije interpretacije nekih teško razumljivih stvari, poput ponašanja čestica ali i onih čije se tumačenje odnosi i ‘na više svjetova’, kako se izrazio. Za njega to nisu čisto znanstvene postavke, već ujedno i poetske, filozofske. Je li onda priča Devsa da doista živimo u simuliranom svijetu, da se svijet stvara upravo u nekom odjelu negdje drugdje a iz tog odjela dolaze koncepti koji oblikuju ovaj svijet koji mi znamo i živimo? Ili je cijela ta parada misterije samo prokazivanje velikih tehnoloških divova koji će sasvim sigurno jedini neokrznuti proći ovu krizu, barem što se financijskog gledišta tiče. Da, doista, kada netko ima gotovine u visini nekoliko stotina milijardi dolara može s popriličnom sigurnošću računati na to da će iz ovakvih kriza izaći još jači od drugih i s još većim utjecajem u ovom našem svijetu. Tko zna, možda je i to, vidjet ćemo uskoro, jer serija ima osam epizoda i krećemo se prema kraju. Oni koji Devse još nisu vidjeli svakako neka iskoriste samoizolacijom i pruženo im vrijeme jer se isplati. Ali, ako se odlučite gledati, onda morate to činiti krajnje pozorno, jer riječ je o seriji koja radnju sasvim pretpostavlja likovima iako su glumačke izvedba sasvim adekvatne, pogotovo je zlokoban Zach Grenier u ulozi Kentona, starog špije kojeg je savršeno uklopio u geekovski svijet.