Večernji list - Hrvatska - Ekran
POLITIČKA KOREKTNOST U UMJETNOSTI
NAKON UBOJSTVA GEORGEA FLOYDA – INDUSTRIJA ZABAVE DOŽIVLJAVA VELIKE PROMJENE
Ubojstvo Georgea Floyda u Americi je pokrenulo cijeli niz novih pitanja, između ostalih i onih o političkoj korektnosti u industriji zabave. Nije tajna da su neki od njih i dosad nailazili na oprečna mišljenja zbog rasističkih poruka, no posljednjih tjedana počele su dolaziti vijesti o cenzuriranju nekih poznatih filmova. Najbolji primjer je klasik “Zameo ih vjetar” koji je skinut sa streaming servisa HBO Max.
– Taj film je produkt svog vremena i prikazuje neke etničke i rasne predrasude koje su, nažalost, bile dio svakodnevice američkog društva. Takvi rasistički prikazi bili su pogrešni tada, a pogrešni su i sada, no smatramo da bi bilo neodgovorno ostaviti taj naslov u našoj bazi bez objašnjenja – rekao je jedan od glasnogovornika platforme HBO Max te dodao da će film vratiti u streaming u originalnoj verziji, ali uz diskusiju i objašnjenje njegova povijesnog konteksta. Film je uklonjen nakon što je na to pozvao scenarist filma “12 godina ropstva”, John Ridley, u članku u Los Angeles Timesu. Ustvrdio je da taj film perpetuira rasne stereotipe i mentalitet “predratnog američkog juga”.
Nakon toga BBC je sa svog streaming servisa UKTV skinuo jednu epizodu sitcoma “Fawlty Towers”, u kojem se rasistički napadaju stanovnici Kariba, a lik koji glumi John Cleese šokiran je kad ustanovi da ga liječi liječnik crne boje kože. Nakon što je Cleese tu odluku nazvao glupom, podsjećajući da se
“Zameo ih vjetar” mnogima je omiljeni film, no veliki je problem što je robovlasništvo u njemu prikazano kao nešto normalno. Zbog toga ga je HBO MAX skinuo s programa
radi o humorističnoj seriji, ta će epizoda biti vraćena u program, ali uz poruku da u njoj ima vulgarnosti. Uslijedila je i “ofenziva” Netflixa, koji je sa svog servisa skinuo serije “Little Britain”, crnu komediju koja se često izrugivala na račun žena i manjina, zatim seriju “Come Fly With Me” te seriju “Muška družba”, koju smo i mi imali prilike gledati na Novoj TV.
Disney je lani predstavio svoju platformu na kojoj se mogu vidjeti njegovi najpoznatiji filmovi, ali ne i “Pjesma juga”, igrano-animirani mjuzikl koji je 1946. nagrađen Oscarom za najbolju pjesmu.
Problem je što radnja predstavlja robovlasništvo kao nešto normalno. James Baskett glumi Ujaka Remusa, roba na plantaži na američkom jugu, koji priča bajke bijeloj djeci koja su došla u posjet baki, vlasnici plantaže. Nije dobro prošao ni još jedan oskarovac Disneya, čuveni crtić “Dumbo” iz 1941. Siroti slonić nije problem, nego njegovi pomagači – vrane. Sve su vrane crne boje, ali gle čuda, govore jiveom, slengom kojiim govore crnci
Mickey Rooney obojio je lice karikirajući Japanca Yunioshija u “Doručku kod Tifannyja” te doživio brojne osude javnosti
u Harlemu.
Postavlja se pitanje bi li neki poznati filmovi danas uopće mogli biti snimljeni. Primjerice, klasik Mela Brooksa “Vruća sedla”, film koji parodira vestern i kritizira rasizam. Recimo, u genijalnoj sceni bijelci traže od crnaca da pjevaju kao robovi, a oni počnu pjevati “I Get A Kick Out Of You”, pjesmu koju je napisao crnac Cole Porter, a odlično otpjevao bijelac Frank Sinatra. Cijeli film pun je inteligentnog humora, po čemu su poznati i drugi filmovi Mela Brooksa. I u tome je najveći problem jer njegov humor treba razumjeti, a neki bi u tim scenama mogli prepoznati veličanje rasizma. Uostalom, sam Mel Brooks kazao je kako je uvjeren da bi zbog političke korektnosti teško mogao danas snimati filmove kao što su “Vruća sedla” ili “Smiješna strana povijesti”. Veliki problem današnjice je i tzv. brownface, odnosno kada bijelci boje lice da bi glumili crnce, ali i tzv. yellowface, kada bijelci glume Azijce. Najbolji primjer je Mickey Rooney, koji je karikirao Japanca Yunioshija u “Doručku kod Tiffanyja” Blakea Edwardsa. Sredinom 80-ih popularna komedija bila je “Soul Man”, u kojem C. Thomas Howell zahvaljujući tabletama za ten postane crnac, kako bi se mogao upisati na fakultet namijenjen Afroamerikancima. I taj je film bio kritika rasizma, no ponovno su ga počeli gledati drugim očima. Osim u filmovima politička korektnost prisutna je i u glazbi. Tekstovi brojnih pjesama danas se gledaju drugim očima, a neki su zbog toga i mijenjali ime. Poznata country grupa Lady Antebellum promijenila je ime u Lady A. Nazvali su se po arhitektonskom stilu kuće u kojoj su napravili svoje prve fotografije. No, Antebellum (lat. prije rata) arhitektonski je stil karakterističan za kuće na američkom robovlasničkom jugu prije Građanskog rata 1861.-1865. Članovi grupe to očigledno nisu znali, pa su se ispričali fanovima.