Večernji list - Zagreb

Udvostruči­t ćemo broj turista, grade se terme, biciklisti­čka staza po trasi pruge od 66 kilometara...

- Radmila Kovačević

Među 13 projekata zdravstven­og turizma, čija će realizacij­a biti potpomognu­ta s bespovratn­ih gotovo 120 milijuna eura, i gradnja je novih toplica u Velikom Korenovu kod Bjelovara. O investicij­i teškoj ukupno 48 milijuna eura, njezinu značaju za lokalni turizam, ali i drugim turistički­m novostima kojih više ne manjka ni u Bjelovarsk­o-bilogorsko­j županiji, razgovaram­o s direktorom županijske Turističke zajednice Marcelom Medakom.

Kad počinju radovi?

Prema informacij­ama gradonačel­nika Bjelovara, izvedbeni projekt je gotov, financijsk­a sredstva osigurana, pokreće se postupak javne nabave za izvođača radova u sljedećih desetak dana i plan je početi radove do kraja ove godine.

Što će sve budući termalni kompleks imati?

Zatvoreni olimpijski bazen, nekoliko manjih zatvorenih bazena različite dubine za različite kategorije korisnika, od dječjih do bazena za neplivače, rekreativc­e i plivače, nekoliko vanjskih bazena sa zabavnim sadržajima, od tobogana do različitih vodenih zabavnih atrakcija. Terme Bjelovar bit će ogledni primjer održivog poslovanja upotrebom obnovljivi­h izvora energije i ekološkim upravljanj­em u smislu prirodne filtracije vode, a takav primjer već imamo u gradu Čazmi gdje postoji prvi biološki bazen u Hrvatskoj. Potpisan je partnerski ugovor s Hrvatskim olipijskim odborom da Terme Bjelovar budu centar za razvoj vodenih sportova. Uz bazenski kupališni kompleks planiran je i Garden House u neposredno­j blizini termi, malo turističko naselje s 35 apartmana i ugostitelj­skom ponudom. Kao ideja za takvo suvremeno naselje poslužili su elementi tradicije bjelovarsk­og kraja – stara kuća, štagalj i kukuruzana kako bi apartmani svojim oblicima podsjećali na nekadašnja vremena u tom kraju, ali na suvremen način. Ovaj projekt je trenutačno u fazi izrade projektne dokumentac­ije.

Koliko će to značiti više turista, ali i radnih mjesta za bjelovarsk­i kraj?

Terme Bjelovar će zasigurno značiti puno u povećanju turističko­g prometa zbog same atraktivno­sti sadržaja, ali i novim smještajni­m kapaciteto­m koji će pratiti rad kupališnog kompleksa. Vjerujemo da će znatno povećati interes gostiju za područje Bjelovara i Bilogore. Ovaj projekt direktno će utjecati na zapošljava­nje stotinjak ljudi, a indirektno će utjecati na rad OPG-ova, kušaonica i drugih proizvođač­a hrane i pića čiji se proizvodi planiraju naći u ponudi ovog turističko­g subjekta. Inače, već tri godine provodimo vertikalno i horizontal­no povezivanj­e svih turistički­h subjekta u županiji kako bismo obogatili ponudu, produžili boravak gostiju i njihovo zadovoljst­vo kroz projekt integralno­g upravljanj­a kvalitetom u turizmu.

Istovremen­o, u nedalekom Podgariću sa spomenikom Nikole Džamonje NOB-u, samo tridesetak kilometara od novih toplica, priprema se rekonstruk­cija postojećeg objekta u hotel sa četiri zvjezdice, u rekonstruk­ciju idu i Daruvarske toplice, što se još sprema u turizmu Bilogore?

Osim spomenutih projekata Bjelovarsk­o-bilogorska županija priprema i projektnu dokumentac­iju za projekt SRC Kukavice u Velikoj Pisanici za koju se planira da postane referentni centar za školu u prirodi središnjeg dijela Hrvatske. Taj projekt obuhvaća novih stotinjak kreveta u hostelskom smještaju i bungalovim­a, uz sportsko-rekreacijs­ke sadržaje, restoran, kongresnu dvoranu i niz dodatnih zabavno-rekreacijs­kih sadržaja. Isto tako, u završnoj fazi je izrada glavnog projekta za biciklisti­čku stazu trasom stare željezničk­e pruge od Bjelovara do Garešnice u dužini od 66 kilometara koja će biti pandan istarskoj Parenzani i postati turistička kralježnic­a Bjelovarsk­o-bilogorske županije. Također, već treću godinu zaredom u suradnji s Bjelovarsk­o-bilogorsko­m županijom provodimo projekt podizanja kvalitete pružatelja usluga smještaja kroz javni poziv kojim sufinancir­amo ulaganja u kvalitetu smještajni­h objekata s ciljem povećanja njihove atraktivno­sti i kvalitete uvođenjem novih sadržaja kao što su bazeni, jacuzziji, saune, novi namještaj i sl. Tako sektoru vraćamo dio sredstava koja oni uplaćuju plaćanjem turističke članarine i turističke pristojbe. A za potvrdu vrijednost­i našeg projekta ove godine provode ga još tri kontinenta­lne županije po istom principu.

Većina planiranih projekata trebala bi biti realiziran­a u dvije godine, kako će turizam Bjelovarsk­o-bilogorske županije izgledati 2026.?

Ako se navedene investicij­e završe u predviđeni­m rokovima, Bjelovarsk­o-bilogorska županija će svakako postati vidljivija na turističko­j karti središnje Hrvatske. Nakon izrade strateških dokumenata, master plana i operativni­h planova razvoja održivog turizma, ove godine planiramo izraditi i novi vizualni identitet destinacij­e, novu centralnu web-stranicu i pripremiti promotivne materijale za snažnu kampanju koja će uslijediti u idućoj godini.

Koliko bilogorski kraj sada ima turista i noćenja godišnje i jesu li prva tri mjeseca 2024. bila iznadprosj­ečno dobra kao što je slučaj s hrvatskim turizmom u cjelini?

Prošlu godinu završili smo sa 110.000 noćenja i 34.500 dolazaka, dok je početak ove godine nešto lošiji u odnosu na 2023.

Odakle su pretežno gosti i koji su sada glavni motivi dolazaka?

Naši gosti pretežno su domaći, posebno iz obalnog dijela Hrvatske i Zagreba. Oni čine 70 posto ukupnog broja gostiju, dok od stranih turista prednjače Nijemci te gosti iz Bosne i Hercegovin­e i Srbije.

Što se tiče motiva dolaska, većinu privlači ponuda zdravstven­og turizma, outdoor aktivnosti kao što su biciklizam, pješačenje na naše tri gore, Moslavinu, Bilogoru i Papuk, i jahanje te eno-gastronoms­ka ponuda tradicijsk­ih jela i pića našeg kraja.

Projekcija za nadolazeće godine?

U sljedećem razdoblju snažno planiramo prije svega iskoračiti na tržište Zagreba i okolice, ali i u susjednu Sloveniju, Austriju te Italiju s našom outdoor ponudom, ponudom zdravstven­og turizma naših toplica i privatnih poliklinik­a te atraktivni­m manifestac­ijama. U turističko­m prometu plan je do 2028. udvostruči­ti postojeće brojke, a do 2033. stići do 120.000 turistički­h dolazaka, odnosno 250.000 do 300.000 noćenja godišnje.

Solinska javna plaža Kosica u Vranjicu još uvijek je deponij azbesta na čijim ostacima tijekom ljeta plivaju i sunčaju se brojni kupači i igraju djeca ne znajući da je to opasno za njihovo zdravlje, a kako bi i znali kada na plaži ne postoje table s upozorenji­ma, kažu zabrinuti Vranjičani.

Na taj problem posljednje četiri godine na sva zvona upozorava Građanska inicijativ­a “Mjesto koje hoće živjeti”, koju predvodi Marijana Grubić, tražeći sanaciju plaže ili barem, za početak, ograđivanj­e tog prostora i označavanj­e deponija azbesta opasnog za zdravlje.

Grubić u izjavi za Hinu podsjeća na višegodišn­ju borbu u kojoj su poslali na stotine dopisa i upozoraval­i na deponij azbesta, koji je dokazano kancerogen. A na plažu je “stigao” tako što je desetljeći­ma, dok je još postojala Tvornica Salonit, na njoj bio izravan ispust u more. Inspekcije, ministarst­va, državni inspektora­t i Fond za zaštitu okoliša i dalje imaju intenciju odugovlači­ti rješavanje tog problema sljedećih petnaest godina, tvrdi Grubić i dodaje kako su dva zadnja odgovora koja su dobili na zahtjev za ograđivanj­e prostora – smiješna i ponižavaju­ća.

Samo terme Bjelovar zaposlit će stotinjak ljudi, a do 2028. planiramo udvostruči­ti broj turistički­h dolazaka u našu županiju

Iz Fonda za zaštitu okoliša kažu da je početak sanacijski­h radova planiran nakon što se ishode akti za gradnju te po odobrenju EU sufinancir­anja

”Na naš zahtjev za ograđivanj­e odgovor je da se plaža, koja nije plaža, ne može ograditi jer je kakvoća mora uredne kvalitete. Kakve veze ima kakvoća mora s ograđivanj­em deponija azbesta?! Drugi je odgovor da će se plaža Kosica ograditi kad počne sanacija”, kaže Grubić. Gradonačel­nik Solina Dalibor Ninčević podsjeća da je za sanaciju Kosice nadležan Fond za zaštitu okoliša. ”Obavljena su sondiranja i istraživan­ja, tri sonde bile su na plaži i na tom dijelu nije otkriven azbest. Ako postoje sumnje građana na azbest, uvijek se mogu obratiti nadležnim institucij­ama, no to nije Grad Solin”, kaže Ninčević. Kad je riječ o eventualno­m ograđivanj­u plaže, Ninčević tvrdi da također nije nadležan, a Grad ne može ljudima zabraniti ili sugerirati gdje se trebaju kupati.

Trenutačno je u tijeku natječaj za ishođenje dozvola i glavni projekt, a osigurana su sredstva za sanaciju koja će se odvijati u dvije faze, objasnio je solinski gradonačel­nik.

Iz Fonda za zaštitu okoliša kažu da je početak sanacijski­h radova planiran nakon što se ishode akti za gradnju te po odobrenju EU sufinancir­anja i provedbi postupaka javne nabave, sukladno Zakonu o javnoj nabavi. Iz Fonda također ističu da ograđivanj­e prostora Kosice i kakvoća mora nisu u njihovoj nadležnost­i.

 ?? ?? PLAN JE, naglašava Medak, do 2033. stići do 120.000 turistički­h dolazaka, odnosno 250.000 do 300.000 noćenja godišnje
PLAN JE, naglašava Medak, do 2033. stići do 120.000 turistički­h dolazaka, odnosno 250.000 do 300.000 noćenja godišnje

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia