Most: Želimo HDZ poslati u oporbu i zaustaviti globalizam

Pozitivan ton u stožeru, ali bez euforije – raspoloženi Nikola Grmoja zaplesao je za stolom, a Nino Raspudić predvodio rezanje torte

U stožeru Mosta i partnera velikim dijelom svjedočili smo pozitivnom raspoloženju u izbornoj noći. U prostorijama Perona 16 u Magazinskoj ulici našli su se svi važniji akteri stranke, od kandidata za premijera Nikole Grmoje, predsjednika stranke Bože Petrova, Marije Selak Raspudić, Nine Raspudića, sve do Zvonimira Troskota, Mire Bulja, Marina Miletića i brojnih ostalih. Osim praktički svih “velikih igrača”, na lokaciji nedaleko od Doma sportova na Trešnjevci okupili su se akteri i predstavnici Mosta iz cijele Hrvatske.

’Zvone telefoni u DP-u’

– Fenomenalno je što su ovamo došli ljudi i naši prijatelji iz cijele Hrvatske, baš ih je lijepo sve vidjeti na okupu – rekao je predstavnik Mosta u sedmoj izbornoj jedinici Zvonimir Troskot.

Kao i u ostalim stožerima, na početku je atmosfera bila u mirnom tonu. Uz glazbu i druženje kandidata u glamuroznom ambijentu željno su se iščekivale prve ankete i rezultati. Prve izlazne ankete u 19 sati, prema kojima je Most dobio devet mandata, popraćene su u gotovo potpunoj tišini, no porast entuzijazma dogodio se od 20 sati kad su u drugim rezultatima izlaznih anketa mostovci dobili 11 mandata. Tada su pljesak i skandiranje glasno započeli, a Grmoja je za stolom uz suradnike zaplesao na taktove pjesme “Na tvojoj strani” iz kampanje Mosta, u kojoj je i sam izvođač. I nakon što su izašli prvi rezultati izbora atmosfera je bila dobra, a mostovci vidno zadovoljni, no nismo svjedočili nikakvom posebnom deliriju kao možda u nekim drugim stožerima. Tijekom večeri je broj mandata Mosta varirao između 9 i 11, a to je u konačnici bila pozitivna stvar za mostovce koji su, podsjetimo, u prošlom sazivu Hrvatskog sabora imali osam mandata.

– Želio bih zahvaliti svim biračima koji su izašli na izbore i dale svoje glasove i drugim opcijama. Posebno bih želio zahvaliti onima koji su glasovali za Most – rekao je Mostov kandidat za premijera Grmoja, a potom se osvrnuo na mogućnost koaliranja s drugim strankama, pitanju koje se najviše postavljalo sinoć u stožeru Mosta:

– Jasno smo rekli što namjeravamo napraviti. Prioritet broj jedan je slanje HDZ-a u oporbu, ako to bude moguće u novom Saboru. Drugo, bit ćemo garancija da se u Hrvatskoj neće provoditi lijeve globalističke politike. Dobili smo povjerenje puno glasača one stare ljevice kojima je dosta sulude ideologije sa Zapada i to će postati sve važnije teme u hrvatskoj politici. Most će biti snažna, suverenistička, antikorupcijska snaga, jedina prava od centra na desno. Upozoravao sam građane, ali nekad treba naučiti na greškama. Sjetite se kad sam govorio da će HNS ići s HDZ-om pa su me napali. Kako sad stvari stoje, izgleda da će se DP razjediniti. Već vidimo neke izjave iz tog tabora. Na to sam isto upozoravao građane, vidjet ćemo što će biti. Ostajemo jedina čvrsta opcija, pravi armirani beton i ljudi koje se ne da potkupiti na bilo koji način – dodao je Nikola Grmoja, a o koaliranju je govorio i predsjednik stranke Božo Petrov:

– Za dobro društvo je potrebno da HDZ završi u oporbi. Kažu da zvone telefoni u DP-u, pa zna se tko je na tržnici – poručio Petrov.

Bilo je u Mostu i slavljenja rođendana. Svoj 26. rođendan je slavila simpatizerka stranke koja je došla iz Hercegovine, Josipa, a nju su tijekom druženja u stožeru iznenadili rođendanskom pjesmom. Čestitali su joj neki od glavnih predstavnika Mosta, među njima i Miro Bulj, koji je u stožer došao u kožnoj jakni i majici na kojoj je slika tigra, poručio je da ta majica znači “Sam protiv svih!”

Žele ostati čvrsti

– Veseli me što je velika izlaznost, to je pun pogodak. Jedno je sigurno, a to je da ne idemo u koaliciju i suradnju s HDZ-om – rekao je Bulj.

Što je večer dalje odmicala, u Mostu se sve više slavilo, a poslije se rezala i slavljenička stranačka torta s natpisima “Baš zato – Most” i “Most – sve za Sesvete”. Rezanje torte predvodio je Nino Raspudić, u društvu s vrlo raspoloženim Marinom Miletićem. Sve u svemu, mostovci su večer u stožeru proveli u pozitivnom, ali ne i euforičnom tonu i, kao što se vidi u izjavama, u namjeri da ostanu čvrsti u svojim nakanama. rend značajnog rasta broja birača u XI. izbornoj jedinici posve je pratio situaciju s jučerašnjim izbornim danom u Hrvatskoj, no ideološki je dijaspora ostala tamo gdje je uvijek bila – na desnici. I to HDZ-ovoj. Ponajprije zbog Bosne i Hercegovine, Njemačke i drugih utvrda koje zapravo neovisnu Hrvatsku doživljavaju kao ideal sam po sebi.

I dok je teško očekivati da će se dijaspora značajnije ideološki mijenjati u budućnosti, valja reći da je evoluirala lijeva i desna politička Hrvatska. I to prema izvandomovinstvu, a napose susjednoj BiH. Da apsurd bude veći, upravo su se pogledi o rješavanju unutarnjih prijepora, a napose kako poboljšati položaj tamošnjih Hrvata, posve promijenili kod pojedinih političkih takmaca pa više zapravo i nema jasne crte između vodećih ljudi na dva politička pola. Počesto se zapravo smatra kako su u tome dijelu i zamijenili pozicije. A oni su u Hrvatskoj danas smješteni između Andreja Plenkovića na desnici odnosno Zorana Milanovića na ljevici.

Godinama se smatralo herezom uopće se baviti temom Bosne i Hercegovine, koja se doživljavala svojevrsnim teretom zbog fiktivno nametnute krivnje iz prošloga rata, no prigodom jučerašnjih komentara na biralištima BiH su se dotaknuli i Plenković i Milanović. Jednako kao što se time sustavno bave posljednjih godina. U sebi znanome stilu Plenković je biranim riječima govorio o BiH, ulozi međunarodne zajednice i potrebi da se konačno razriješi istočni daytonski grijeh s nametanjem hrvatskih političkih predstavnika i preglasavanjem sunarodnjaka od tri i pol puta brojnijih Bošnjaka.

O identičnim temama BiH, Dodiku, bh. Hrvatima, EU Plenković je u rečenicama koristio sintagme “prijateljska zemlja”, “otvaranje pregovora kao strateška odluka”, “transformativni proces”, “kohezija zemlje”, a Milanović “njemačka bubašvaba”, “kolonijalna uprava”, “kolonizacija na steroidima”, “sabah sa šejtanom”. Uz razliku u narativu, ova dvojica dužnosnika prema XI. izbornoj jedinici ne dijele bitno različita stajališta i smatraju je jako zaslužnom za slobodu Hrvatske i njezin razvoj.

I osjećaju svojevrstan dug prema BiH i tamošnjim Hrvatima, koji su žrtvovali vlastitu slobodu gašenjem Herceg-Bosne kako bi Hrvatska dobila

TDobili smo povjerenje puno glasača one stare ljevice kojima je dosta sulude ideologije sa Zapada, kazao je Grmoja

Plenković i Milanović prema XI. izbornoj jedinici ne dijele bitno različita stajališta i smatraju je jako zaslužnom za razvoj Hrvatske

natrag Krajinu i Podunavlje te bila zaokružena kao država. Upravo je ključna razlika u pristupu kako pomoći sunarodnjacima. Je li rješenje u izgradnji povjerenja s međunarodnim partnerima i ukazivanju na probleme sunarodnjaka u BiH kojima se godinama oduzimaju prava i to u dobrome dijelu upravo od stranih administracija koje su zadužene za tu zemlju, kao što to radi Plenković, ili pak glasno, oštrijim, katkad i ucjenjivačkim tonom koristiti kapacitete Zagreba kao ravnopravnog člana za stolom EU i NATO saveza, kako to sugerira Milanović. Plenkovićeva Vlada godinama povećava izdvajanja za projekte Hrvata u BiH, a Milanović je ulogu HVO-a u Domovinskom ratu izjednačio s onom koju je imala Hrvatska vojska. Takvih usporedba tko je što učinio više ima na desetke. No, najvažnije je da prema dijaspori, prije svega BiH, nijedan nema dvojbi u pogledu položaja sunarodnjaka te da su svojim djelovanjem učinili da oni više nemaju ulogu parazita koji pelješe proračun, “Bosanaca” koji odlučuju o vlasti u Zagrebu, nego ih se doživljava dodanom vrijednosti jedinstvenog nacionalnog identiteta. Dijaspora i BiH više se “utječu” Plenkoviću, no ako tamo na vlasti bude i Milanović, ovog puta nemaju razloga za brigu.