Alarmantno: djeca sve izloženija nasilju
Lani je u Hrvatskoj 21 dijete izgubilo život u prometu, sedmero djece počinilo je samoubojstvo, sedmero je ubijeno, a zlostavljanje djece svake vrste i dalje raste
Nismo napredovali, štoviše krećemo se unatrag. I tome su, nažalost, izloženi najmlađi među nama – nasilje nad djecom, sigurnost djece u prometu te zaštita djece kao i značajan porast broja pritužbi na sustav odgoja i obrazovanja te osobito na sustav pravosuđa u samo godinu dana razmaka – od 2022. do 2023. godine – u značajnom su negativnom porastu, ako je suditi po nedavno objavljenom izvještaju pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević za tu godinu.
Naime, lani je u Hrvatskoj 21 dijete izgubilo život u prometu, sedmero je počinilo samoubojstvo, a sedmero djece je ubijeno. Brojke su poražavajuće i zbog činjenice da je na adresu Ureda pravobraniteljice pristiglo 13 posto više prijava o pojedinačnim povredama prava djece nego u prethodnoj godini, ukupno 2183 prijave, od čega se najveći porast evidentira u području pravosudno-zaštitnih prava (41,17%), obrazovnih prava (24,47%) te osobnih prava (14,46%). U potonjem najveći broj povreda odnosio se na pravo na život s roditeljima i roditeljsku skrb, kao i zaštitu od nasilja i zanemarivanja.
Uodnosu na prošlu godinu, na sramotu cijelog društva, povećan je i broj kaznenih djela na štetu djece, i to vrtoglava 22,4 posto – pa su lani nad djecom počinjena 434 kaznena djela protiv života i tijela, a čak sedmero djece smrtno je stradalo uslijed nasilja. Alarm u društvu trebao bi pregorjeti i zbog 745 kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Među ostalim, MUP bilježi i porast nasilja nad djecom u obitelji, a najčešći oblik bilo je psihičko nasilje, kojemu je bilo izloženo 1148 djece. Počinjena su i 7372 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pri čemu su česte prijave različitih oblika nasilja prilikom razvoda braka. Lani je bilo i 80 posto više prijava zbog nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama, a najveći porast bilježi se za vršnjačko nasilje – u svim mogućim oblicima, od fizičkog, verbalnog do spolnog uznemiravanja i online nasilja. Samo u području odgoja i obrazovanja zaprimljene su 524 prijave kojima je obuhvaćeno 432 djece i 123 grupe (odgojno-obrazovnih skupina, razreda ili ustanova). Prema razinama obrazovanja, kao i prethodnih godina najveći broj prijava zaprimljen je za osnovno obrazovanje, zatim područje predškolskog odgoja i obrazovanja, a najmanje za srednjoškolsko obrazovanje.
“Zapažamo neujednačena, a ponekad i nedostatna postupanja škola u reakciji na nasilno ponašanje djece, ali i u preventivnim aktivnostima. Česte su pritužbe roditelja zbog izostanka vidljivih rezultata i nastavka nasilnog ponašanja pojedinog djeteta i nakon poduzetih mjera. Zaprimili smo i više prijava za nasilje djelatnika odgojno-obrazovnih institucija. Uočava se povećanje svjesnosti školskih uprava o neprihvatljivosti i kažnjivosti nasilnog ponašanja djelatnika te svjesnost o potrebi da se takve osobe udalje od rada s djecom. Osim u obitelji i školi, djeca trpe vršnjačko nasilje, ali i nasilje odraslih osoba u domovima, sportskim udrugama, javnom prijevozu, trgovini, na ulici i u susjedstvu. Prijavitelji nam se u takvim slučajevima najčešće obraćaju zbog nezadovoljstva (ne) djelovanjem organizacija i institucija te zbog preblagih sankcija, posebice za odrasle osobe koje su bile nasilne prema djeci”, iznosi u svome izvješću pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević.
Kaže da je i među ostalim lani zaprimila 120 obavijesti u vezi s pravom djeteta na zaštitu od spolnog iskorištavanja i zloporabe, najviše od odgojno-obrazovnih ustanova vezano za primjenu Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja. Kako navodi, zabrinjava velik broj prijava seksualnog nasilja u obrazovnim institucijama, posebno prijave o seksualnom uznemiravanju učenika od strane nastavnika.
“Slučajevi seksualnog uznemiravanja nerijetko prolaze bez kaznenog progona, što omogućuje zlostavljaču da i dalje obavlja posao u kojem dolazi u kontakt s djecom i nastavi sa svojim ugrožavajućim ponašanjem. Smatramo da bi zaštiti djece pridonio sustav licenciranja nastavnika kako bi se osiguralo da odgojno-obrazovni rad provode isključivo osobe visokih moralnih i stručnih kvaliteta. Reakcije pravosuđa na prijavu seksualnih delikata prema djeci često nisu odgovarajuće pa svjedočimo dugotrajnim postupcima, blagim kaznama za počinitelje te neizricanju sigurnosnih mjera, čime se djecu obeshrabruje na prijavljivanje, a počinitelje ohrabruje na činjenje novih delikata. Posebno zabrinjava i smatramo ozbiljnim propustom to što seksualni predatori nakon izdržane zatvorske kazne nisu pod nadzorom nadležnih tijela”, poručuje pravobraniteljica, iz čijeg su ureda ponovno poslane brojne preporuke svima u društvu koji mogu i trebaju reagirati kako bi se promijenio negativni trend koji proživljavaju najmlađi.
Ipak, u moru negativnosti i porasta nasilja među djecom kao i porasta ponašajnih ovisnosti poput pretjeranog provođenja vremena u online okruženju, praćenja društvenih mreža, online kupnje, igranja kompjutorskih igara, patološkog kockanja i online klađenja, koji postaju sve veći izazov u životu djece i njihovih obitelji, pravobraniteljica za proteklu godinu ističe i nekoliko pozitivnih iskoraka. Tako ističe smanjenu stopu rizika od siromaštva, gradnju i uređenje dječjih vrtića diljem zemlje, usvajanje poboljšanih propisa u području zaštite prava i dobrobiti djece, povećanja doplatka za djecu, povratak djece u obnovljene škole oštećene potresima i osigurane obroke za svako dijete u školi. Pozitivno je, kaže, i što provedena istraživanja pokazuju da djeca ipak znaju više o svojim pravima u odnosu na prijašnje godine, a pozitivan je i novi prijedlog Protokola o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima, uvođenje Barnahus modela (Dječja kuća) za podršku svoj djeci koja su bila žrtve seksualnog nasilja te pooštravanje sankcija za seksualne delikte.
“Uz pozitivne pomake, na žalost, ponavljamo velik broj naših zabrinutosti i prijedloga iz prethodnih izvješća, poput onoga da se napokon regulira rad igraonica za djecu. Ta usluga praktički je izvan radara i djelokruga upravnih tijela, a koriste ju tisuće roditelja i djece godišnje. Ponavljamo nužnost promjena koje će dovesti do učinkovitije zaštite djece i njihovih prava u sustavima socijalne skrbi, zdravstva, pravosuđa te obrazovanja. Tijekom 2023. sudjelovali smo u postupku donošenja ili izmjene 28 propisa, uključujući i tri strateška dokumenta. Pojedinim propisima predložili smo ukupno 153 konkretne promjene u vezi sa zaštitom djece, dajući mišljenje na predložene nacrte propisa, ali i inicirajući donošenje novih ili izmjena postojećih. Na žalost, tek ih je 13 prihvaćeno, od čega šest djelomično”, kaže pravobraniteljica Pirnat Dragičević ne skrivajući nezadovoljstvo.
Samo lani nadležnim je tijelima uputila 71 opću preporuku, upozorenje ili priopćenje u cilju unapređenja zaštite prava sve djece ili pojedinih skupina djece.
“Većina preporuka je prihvaćena – njih 64 posto, dok za četvrtinu preporuka nismo dobili nikakvu povratnu informaciju, na što nadležna tijela obvezuju propisi, a 11 posto naših preporuka nije prihvaćeno. Više od trećine naših preporuka, točnije 37%, odnosilo se na obrazovanje”, kaže nadalje.
Sobzirom na takvu statistiku, postavlja se pitanje: čemu preporuke koje sastavljaju brojni stručnjaci ako nadležni za njihovo provođenje nisu u stanju čuti da je voda došla do grla i da hitno trebamo konkretne mjere za unapređenje zaštite djece i mladih.
“Prema posljednjoj procjeni stanovništva iz 2022. godine, udio djece u Hrvatskoj tek je 17,3 posto. Taj se udio smanjuje iz godine u godinu, što se odražava na odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb i zdravstvo – tri ključna sustava kojima je zadaća brinuti se o dobrobiti djece. Kao o kapi vode na dlanu, tako bismo se trebali brinuti o svakom djetetu, bez obzira na njegovo podrijetlo, mogućnosti ili mjesto rođenja. No, to na žalost nije tako, osobito za djecu koja žive u otežavajućim životnim okolnostima. Ured pravobranitelja za djecu je u posljednja dva desetljeća postupao po 26.235 pojedinačnih pritužbi, izdali smo 985 preporuka, prijedloga ili upozorenja za poticanje sustavnih promjena, a za 525 zakona i drugih propisa smo dali svoje prijedloge za unaprjeđenje. I u Izvješću za 2023. ponavljamo preporuke i ocjenu stanja iz prethodnih perioda. To je odraz postojanja i daljnje prisutnosti nagomilanih problema čiju cijenu plaćaju naša djeca. Stoga pozivam sve donositelje odluka da pročitaju ovo Izvješće, osobito poruke djece te usmjere svoje napore u hitno rješavanje problema budući da djeca brzo rastu i nemaju vremena čekati”, poručila
djecu.• je pravobraniteljica za