U novom sazivu Sabora 37 zastupnica, najviše do sada

KRAJNJI ROK ZA PRVO ZASJEDANJE 11. SAZIVA SABORA 19. SVIBNJA

U novi, 11. saziv Hrvatskog sabora u kojemu je 151 zastupničko mjesto, izabrano je 114 zastupnika i 37 zastupnica, što je najveći broj žena od osamostaljenja i sada čine četvrtinu sabornice.

Na izborima za Sabor u srpnju 2020. izabrano je 35 žena, četiri godine prije toga, na izborima u rujnu 2016., samo njih 19. Novoizabrani saborski zastupnici u prosjeku imaju gotovo 51 godinu, zastupnice su nešto mlađe (49) od kolega (51,5 godina), pokazuje Izvješće o provedenim izborima Državnog izbornog povjerenstva (DIP).

Najmlađi zastupnik je Armin Hodžić (rođen 1996.) koji zastupa pet nacionalnih manjina, najstariji Veselko Gabričević (1948.), izabran na koalicijskoj listi HDZ, HSLS, HDS, HNS, HSU-a. Najmlađa zastupnica je Sonja Radolović (1987.) iz koalicije Rijeke pravde, iz koje dolazi i najstarija zastupnica Anka Mrak Taritaš (1959.).

Samo je jedan zastupnik mlađi od 30 godina, Hodžić, najviše zastupnika (56), ima između 51 i 60 godina, te između 41 i 50 godina (54).

Za ulazak u Sabor kandidiralo se 2302 kandidata, od čega muškaraca 1333 (58 posto), a žena 969 (42 posto).

Čak 66 od 151 zastupnika izabrani su zahvaljujući preferencijalnim glasovima, a mjereno u postocima, najviše u 11. izbornoj jedinici, gdje su sva trojica zastupnika: Zvonko Milas, Dario Pušić i Radoje Vidović, izabrani zahvaljujući tim glasovima.

Mogućnost da zaokruži ‘svog’ kandidata na nekoj od 165 lista, koliko se natjecalo na izborima, iskoristilo je gotovo 64 posto birača. Na izbore su izašla 2.216.763 birača ili 62,3 posto. Najviše ih je, gotovo 70 posto (235.854), glasovalo u 1., zagrebačkoj izbornoj jedinici.

Konačni službeni rezultati izbora za Hrvatski sabor, mogli bi biti objavljeni u ponedjeljak, 29. travnja, pa bi rok od 20 dana za sazivanje Hrvatskog sabora na prvo zasjedanje, tekao od utorka.

Prvo zasjedanje Sabora održava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora, odnosno objave službenih izbornih rezultata, što znači da bi krajnji rok za to zasjedanje bila nedjelja 19. svibnja. No, predsjednik Zoran Milanović, kažu upućeni, ne mora čekati krajnji rok, Sabor na prvo zasjedanje može sazvati i ranije, računa da treba ostaviti vrijeme da zastupnici na vrijeme dobiju pozive za sjednicu.

Nakon izbora za Hrvatski sabor, koji su održani 5. srpnja 2020., predsjednik Republike Milanović prvo je saborsko zasjedanje sazvao za 22. srpnja, a njegova odluka o sazivanju nosila je nadnevak 16. srpnja.

Prvo zasjedanje Sabora pokazat će je li i tko od sudionika saborskih izbora uspio okupiti najmanje 76 zastupnika koliko ih je potrebno da se izabere predsjednik Sabora, a time konstituira i sam Sabor.

Službene rezultate izbora objavljuje DIP i to nakon što se iscrpe sva pravna sredstva u zaštiti biračkog prava ili proteknu rokovi za njihovo podnošenje. Proglašenje službenih izbornih rezultata ima i svoju tehničku stranu, DIP ih objavljuje u “Narodnim novinama”, službenom glasilu Republike Hrvatske, a u istom broju tog glasila objavljuje se i oduka Ustavnog suda RH o izborima.

Ustavni sud treba utvrditi jesu li izbori za Sabor provedeni u skladu s Ustavom RH, Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu RH i Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.

Taj, poseban broj “Narodnih novina” trebao bi se objaviti u ponedjeljak, a istoga dana predsjednik DIP-a Radovan Dobronić službene rezultate izbora uručio bi predsjedniku Republike.

U ponedjeljak predsjednik DIP-a Radovan Dobronić uručuje službene rezultate izbora predsjedniku Republike